Izvorni znanstveni članak

RATNI UINCI NA PROMJENE DEMOGRAFSKIH STRUKTURA U HRVATSKOJ

Jakov GELO

Sažetak

Procjenjujući kretanje ukupnog stanovništva Hrvatske nakon
popisa stanovništva 1991., a do godine 1998. uočili smo više
nepovoljnih (i nepoželjnih) procesa u našem stanovništvu,
nastalih u proteklih osam godina. U ovome radu analizirali smo
tri, po našem mišljenju, najmanje poželjna procesa s aspekta
budućeg razvitka hrvatskog pučanstva. Prvo je riječ o opadanju
broja ukupnog stanovništva Hrvatske. Godine 1998. bilo je 6,5
posto stanovnika manje nego godine 1991. Drugi nepoželjan
proces, povezan s prethodnim, jest značajno narušavanje
teritorijalnog razmještaja našeg stanovništva. Napučenost
hrvatskih županija vrlo je neujednačena. Tijekom dvadesetoga
stoljeća neki su prostori postajali sve napućeniji (kao i prosječna
napučenost Hrvatske), a drugi su pak doživjeli raspučivanje
između godina 1991. i 1998. Upravo od ranije slabije
napučeni prostori doživjeli su, zbog ratnih zbivanja, daljnje
raspučivanje, pa je današnja slika napučenosti Hrvatske još
nepovoljnija nego ona iz 1991. godine. Tako je, primjerice u
1998. godini na svega 12 posto sjeverozapadnog dijela
Hrvatske (6.938 km2) čak 35 posto pučanstva Hrvatske
(1.476.500 st.), a u devet županija središnjeg dijela Hrvatske
(Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska,
Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka,
Ličko-senjska, Zadarska i Šibensko-kninska) ili 50 posto hrvatskog
teritorija (28.271 km2) živjelo svega 24 posto pučanstva
(1.004.200) Hrvatske. Treći je važan, a nepoželjan proces, demografsko
starenje čiju detaljnu analizu, uz moguće dugoročne
posljedice za razvitak hrvatskoga pučanstva također iznosimo.

Ključne riječi

Hrčak ID:

20316

URI

https://hrcak.srce.hr/20316

Datum izdavanja:

31.12.1999.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 2.047 *