hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm

Obrtnici kao temelj privrede u gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije od ukinuća cehova do 1941. godine

Mira Kolar-Dimitrijević   ORCID icon orcid.org/0000-0002-6050-5700

Puni tekst: hrvatski, pdf (444 KB) str. 1-37 preuzimanja: 96* citiraj
APA 6th Edition
Kolar-Dimitrijević, M. (2018). Obrtnici kao temelj privrede u gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije od ukinuća cehova do 1941. godine. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, (12), 1-37. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm
MLA 8th Edition
Kolar-Dimitrijević, Mira. "Obrtnici kao temelj privrede u gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije od ukinuća cehova do 1941. godine." Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, vol. , br. 12, 2018, str. 1-37. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm. Citirano 21.11.2019.
Chicago 17th Edition
Kolar-Dimitrijević, Mira. "Obrtnici kao temelj privrede u gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije od ukinuća cehova do 1941. godine." Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru , br. 12 (2018): 1-37. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm
Harvard
Kolar-Dimitrijević, M. (2018). 'Obrtnici kao temelj privrede u gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije od ukinuća cehova do 1941. godine', Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, (12), str. 1-37. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm
Vancouver
Kolar-Dimitrijević M. Obrtnici kao temelj privrede u gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije od ukinuća cehova do 1941. godine. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru [Internet]. 2018 [pristupljeno 21.11.2019.];(12):1-37. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm
IEEE
M. Kolar-Dimitrijević, "Obrtnici kao temelj privrede u gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije od ukinuća cehova do 1941. godine", Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, vol., br. 12, str. 1-37, 2018. [Online]. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm
Puni tekst: engleski, pdf (444 KB) str. 1-37 preuzimanja: 57* citiraj
APA 6th Edition
Kolar-Dimitrijević, M. (2018). Craftspeople as the Foundation of Economy in Towns of the Bjelovar-Bilogora County from the Abolishment of Guilds to 1941. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, (12), 1-37. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm
MLA 8th Edition
Kolar-Dimitrijević, Mira. "Craftspeople as the Foundation of Economy in Towns of the Bjelovar-Bilogora County from the Abolishment of Guilds to 1941." Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, vol. , br. 12, 2018, str. 1-37. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm. Citirano 21.11.2019.
Chicago 17th Edition
Kolar-Dimitrijević, Mira. "Craftspeople as the Foundation of Economy in Towns of the Bjelovar-Bilogora County from the Abolishment of Guilds to 1941." Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru , br. 12 (2018): 1-37. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm
Harvard
Kolar-Dimitrijević, M. (2018). 'Craftspeople as the Foundation of Economy in Towns of the Bjelovar-Bilogora County from the Abolishment of Guilds to 1941', Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, (12), str. 1-37. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm
Vancouver
Kolar-Dimitrijević M. Craftspeople as the Foundation of Economy in Towns of the Bjelovar-Bilogora County from the Abolishment of Guilds to 1941. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru [Internet]. 2018 [pristupljeno 21.11.2019.];(12):1-37. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm
IEEE
M. Kolar-Dimitrijević, "Craftspeople as the Foundation of Economy in Towns of the Bjelovar-Bilogora County from the Abolishment of Guilds to 1941", Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, vol., br. 12, str. 1-37, 2018. [Online]. https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm

Sažetak
Obrtnici su znatno doprinosili gospodarskom razvoju Bjelovara i gradova u okviru današnje malene, a nekad velike Bjelovarsko-križevačke županije. Budući da je sjedište Varaždinske vojne krajine, koja je prva započela s razvojačenjem 1871. g., bilo u Bjelovaru, to su Bjelovar i njegovi gradovi Koprivnica i Križevci, a na prijelazu stoljeća i Daruvar imali najveće koristi od privrednog razvoja. Obrtnici su pratili taj privredni razvoj od 1871. do 1941. g. svojom mnogostrukom djelatnošću. Ograničen na proizvodnju obiteljskog karaktera rad obrtnika bio je vrlo nesiguran i kratak i bez udruživanja ne bi se mogao ni održati jer se od doba Khuena Héderváryja obrtu posvećivala malo pažnje u korist industrije i trgovaca. Obrtnici su poslovali po istom – hrvatskim obrtnicima nepodesnom – Obrtnom zakonu od 1884. do 1931. g., a onda su opet po Zakonu o radnjama
od 1932. g. morali promijeniti čak i ime svog posla te su se zvali zanatlije i bili udruženi u Zanatskoj komori u Zagrebu i Osijeku, odnosno Zanatskoj komori Jugoslavije. Obrtnici Bjelovara i gradova Daruvar, Grubišno Polje, Garešnica i Čazma imali su sličnu povijest a otvarali su svoje radnje za potrebe lokalnih stanovnika, ali je samo grad Bjelovar imao obrtnike gotovo svih struka već 1891. g. udovoljavajući i potrebama ostalih manjih trgovišta i općina pa i pripadajućih gradova, osim Koprivnice i Križevaca, koji su bili u županiji do 1918. g., ali su se razvijali paralelno s Bjelovarom zbog svojeg položaja na pruzi. Obrtnici su naslijedili u ranom kapitalizmu cehove i preuzeli njihovu ulogu između trgovine i industrije. No u razvijenom monopolističkom kapitalizmu oni su postali višak jer se tipizirana roba proizvedena u tvornicama prodaje u velikim trgovinama te su obrtnici postali višak koji je eventualno školovao stručnu radnu snagu za trgovine i tvornice. Propast obrtnika bila je ucrtana u samu bit njihovih propisa i ovisna o uredbama koje je donosio režim.

Ključne riječi
Bjelovar; gradovi oko Bjelovara; obrtnici; Obrtni zakon 1884.; Zakon o radnjama 1932.

Hrčak ID: 218916

URI
https://hrcak.srce.hr/218916

[engleski]

Posjeta: 231 *