Ostalo
JE LI DOBROBIT OD LIJEČENJA ASPIRINOM U BOLESNIKA KOJI GA UZIMAJU ZBOG PRIMARNE PREVECIJE MOŽDANO- I SRČANOKRVOŽILNIH BOLESTI VEĆA OD RIZIKA KRVARENJA?
PETAR KES
orcid.org/0000-0002-4501-4823
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
VANJA BAŠIĆ KES
; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Klinika za neurologiju, Zagreb i Sveučilište Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, Medicinski fakultet, Klinika za neurologiju, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Dnevna upotreba aspirina već je dugo poznata zbog svojih zaštitnih moždano- i srčanokrvožilnih učinaka, što je osobito izraženo u osoba s visokim rizikom (npr. osoba sa šećernom bolesti). Međutim, značajan broj istraživanja objavljenih u posljednjih pet godina dovodi u pitanje prednosti aspirina u primarnoj prevenciji moždano- i srčanokrvožilnih bolesti. Čimbenici rizika za krvarenje iz probavnog sustava uzrokovanog aspirinom uključuju veću dozu i dugotrajno uzimanje lijeka, anamnezu o ulkusnoj bolesti, bolnost u žličici, poremećaje zgrušavanja krvi, zatajenje bubrega, tešku bolest jetre i trombocitopeniju. Drugi čimbenici koji povećavaju rizik od krvarenja iz probavnog sustava ili moždano krvarenje u osoba koje uzimaju nisku dozu aspirina uključuju istodobnu uporabu antikoagulacijskih lijekova ili nesteroidnih protuupalnih lijekova, nekontroliranu hipertenziju, muški spol i stariju dob. Primarna prevencija moždano- i srčanokrvožilnih bolesti uzrokovanih aspirinom mora biti prilagođena svakom pojedinom bolesniku pri čemu treba uzeti u obzir omjer koristi i štete od uzimanja lijeka.
Ključne riječi
aspirin; moždano-krvožilna bolest; srčano-krvožilna bolest; primarna prevencija; sekundarna prevencija
Hrčak ID:
218968
URI
Datum izdavanja:
4.4.2019.
Posjeta: 897 *