Izvorni znanstveni članak

Europska politika u vrijeme disolucije jugoslavenske federacije

Sandro Knezović ; Institut za međunarodne odnose, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Poremećaji u međunarodnim odnosima nakon pada Berlinskoga
zida stavili su pred ozbiljan test sveukupnu koncepciju europskoga
političkog ujedinjenja. U prvom međunarodnom angažmanu izvan
konteksta Hladnoga rata na površinu su isplivali tradicionalni nacionalni interesi i animoziteti, koji su na vrlo egzaktan način pokazali svu kompliciranost projekta proklamiranog Ugovorom iz Maastrichta.
U to vrijeme, ne samo da nije postojao zajednički europski pristup
rješavanju krize na prostorima bivše Jugoslavije, nego je suglasja nedostajalo i u pogledu ključnih pitanja, kao što je i samo priznanje suvereniteta bivših jugoslavenskih republika, odnosno definiranje kriterija za njihovo priznavanje. Upravo je specifičnost novog pristupa
spomenutom problemu, koji je sve više postajao predmetom diskrecijske političke odluke, a sve manje predmetom međunarodnog prava u tradicionalnom smislu ispunjavanja stanovitih kriterija za priznavanje državnosti, istaknuta u ovom članku. Zaključno je, s obzirom na stupanj zadiranja u nacionalni suverenitet, naglašena razlika između naravi procesa kreiranja zajedničke politike na području vanjskih poslova i sigurnosti i istoga na nekim drugim područjima (primjerice transporta, znanosti i obrazovanja i sl.), te istaknuta važnost razvijanja svijesti o spomenutoj razlici kao glavni preduvjet za ostvarenje projekta političke integracije EU.

Ključne riječi

Europska Unija; suverenitet; sigurnosna politika; međunarodno priznanje

Hrčak ID:

20441

URI

https://hrcak.srce.hr/20441

Datum izdavanja:

2.2.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.017 *