Liječnički vjesnik, Vol. 141 No. 3-4, 2019.
Pregledni rad
https://doi.org/10.26800/LV-141-3-4-14
1,3-Β-D-glukan u dijagnostici invazivnih gljivnih infekcija – prva iskustva u Hrvatskoj
Sanja Pleško
; Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb
Milivoj Novak
; Odjel za pedijatrijsku intenzivnu medicinu, Klinika za pedijatriju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb
Ernest Bilić
; Zavod za pedijatrijsku hematologiju, onkologiju i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica, Klinika za pedijatriju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb
Violeta Rezo Vranješ
; Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb
Jakša Babel
; Zavod za intenzivnu medicinu, Klinika za unutarnje bolesti, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb
Robert Baronica
; Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje kirurških i uroloških bolesnika, Zavod za anesteziologiju i intenzivnu medicinu, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb
Ivana Mareković
; Klinički zavod za kliničku i molekularnu mikrobiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb
Sažetak
Invazivne gljivne infekcije (IGI) važan su problem suvremene medicine. Razlog tomu jesu rastući broj imunokompromitiranih bolesnika te visoke stope morbiditeta i mortaliteta zbog ovih infekcija. Pravodobno postavljena dijagnoza IGI-ja od presudne je važnosti jer odgađanje primjene antifungalne terapije utječe na ishod liječenja bolesnika. Kultivacija kao konvencionalna dijagnostička metoda ima nisku osjetljivost, dugo traje i nalaže uzimanje invazivnog uzorka. Zbog toga se posljednjih dvadesetak godina radi ranije i osjetljivije dijagnostike istražuju i primjenjuju fungalni biomarkeri. 1,3-β-D-glukan (BDG) fungalni je biomarker odrediv u serumu bolesnika kojim se može dokazati prisutnost ovih gljivnih patogena: Candida spp., Aspergillus spp., Acremonium, Coccidioides immitis, Fusarium spp., Histoplasma capsulatum, Trichosporon spp., Sporothrix schenckii, Saccharomyces cerevisiae i Pneumocystis jirovecii. Zbog niske razine odnosno nepostojanja BDG-a u staničnoj stijenci ovim se testom ne mogu dokazati vrste roda Cryptococcus spp. i reda Mucorales. Visoka negativna prediktivna vrijednost BDG-a u slučaju negativne vrijednosti može se iskoristiti za donošenje odluke o prekidu antifungalne terapije i biti dio strategije upravljanja primjenom antifungalnih lijekova u jedinicama intenzivnog liječenja. Kod hematoloških bolesnika BDG se može primjenjivati radi probira i u sklopu dijagnostičke obrade pri sumnji na IGI. Pouzdanost testa kod pojedinog bolesnika veća je u slučaju dvaju ili više uzastopno pozitivnih rezultata. Utjecaj antifungalne profilakse na rezultate testa BDG-a još je nejasan. Kinetiku BDG-a za sada je teško korelirati s kliničkim ishodom. Pedijatrijskim bolesnicima još nisu definirane granične vrijednosti za interpretaciju vrijednosti BDG-a iako su o tome objavljena brojna istraživanja. Trenutačno vrijedeće smjernice i dalje ne preporučuju primjenu ovoga fungalnog biomarkera kao rutinskoga dijagnostičkog testa u djece, premda može poslužiti u određenim situacijama uzimajući u obzir njegova ograničenja. BDG kao fungalni biomarker važan je napredak u dijagnostici IGI-ja te uz istodobnu primjenu ostalih dijagnostičkih metoda, ispravnu interpretaciju i racionalnu primjenu može pomoći
ranijem i uspješnijem postavljanju dijagnoze i liječenju bolesnika s IGI jem.
Ključne riječi
INVAZIVNE GLJIVIČNE INFEKCIJE – dijagnoza, farmakoterapija; PROTUGLJIVIČNI LIJEKOVI – terapijska primjena; BETA-GLUKANI – u krvi; BIOMARKERI – u krvi; OSJETLJIVOST I SPECIFIČNOST; HRVATSKA
Hrčak ID:
220212
URI
Datum izdavanja:
27.5.2019.
Posjeta: 2.661 *