Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.01.08

Postperikardiotomijski sindrom - učestalost, dijagnostički kriteriji i liječenje: iskustva suradnje dvaju centara

Krešimir Gabaldo ; Cardiology Department, Dr. Josip Benčević General Hospital, Slavonski Brod, Croatia
Željko Sutlić ; Department of Cardiac Surgery, Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia
Domagoj Mišković ; Cardiology Department, Dr. Josip Benčević General Hospital, Slavonski Brod, Croatia
Marijana Knežević Praveček ; Cardiology Department, Dr. Josip Benčević General Hospital, Slavonski Brod, Croatia; Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Đeiti Prvulović ; Cardiology Department, Dr. Josip Benčević General Hospital, Slavonski Brod, Croatia; Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Božo Vujeva ; Cardiology Department, Dr. Josip Benčević General Hospital, Slavonski Brod, Croatia
Katica Cvitkušić Lukenda ; Cardiology Department, Dr. Josip Benčević General Hospital, Slavonski Brod, Croatia; Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Irzal Hadžibegović orcid.org/0000-0002-3768-9134 ; Department of Cardiology, Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia; Faculty of Dental Medicine and Health, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia

Sažetak

Postperikardiotomijski sindrom (PPS) je pogoršanje ili novo stvaranje perikardijalnog i/ili pleuralnog izljeva uglavnom 1 do 6 tjedana nakon kardiokirurške operacije, i to kao rezultat autoimune upalne reakcije unutar pleuralnog i perikardijalnog prostora. Njegova učestalost varira među različitim studijama i registrima (između 2% i 30%), kao i prema vrsti kirurškog zahvata koji je proveden. Proveli smo retrospektivnu analizu učestalosti PPS-a i dijagnostičkih i terapijskih strategija u bolesnika upućenih na kardiokirurgiju radi revaskularizacije, valvularne i/ili kirurgije torakalne aorte. Retrospektivno smo analizirali 461 bolesnika upućenog na hitan ili elektivni kardiokirurški zahvat između 2009. i 2015. godine. Dijagnoza PPS-a utvrđena je pomoću dobro definiranih kliničkih kriterija. Demografske i kliničke karakteristike korištene su u regresijskoj subanalizi kod bolesnika koji su bili podvrgnuti operaciji aortnog zaliska i/ili uzlazne aorte. U roku od 6 tjedana nakon zahvata 47 (10,2%) bolesnika razvilo je PPS. Srednje vrijeme od postupka do dijagnoze PPS bilo je 14 dana. Učestalost PPS-a
bila je 26% nakon operacije aortnog zaliska i/ili torakalne aorte te 7,9% i 8,3% nakon izoliranog koronarnog premoštenja odnosno operacije mitralnog zaliska. Među bolesnicima koji su bili podvrgnuti kirurškom zahvatu aortnog zaliska i/ili torakalne aorte regresijska analiza pokazala je značajnu povezanost povišene temperature, povišenja C-reaktivnog proteina (CRP) između 5 i 100 mg/L, veće hitnosti zahvata i poslijeoperacijske uporabe antibiotika s PPS-om, dok je za mlađu dob
ta povezanost bila blizu razine značajnosti. Kod gotovo svih bolesnika došlo je do povlačenja PPS-a i to uglavnom nakon terapije kortikosteroidima, pri čemu su samo 2 slučaja rekurentnog PPS-a uspješno liječena kolhicinom. Pleuralna drenaža bila je indicirana u 15 (32%) bolesnika, dok je samo jedan bolesnik zahtijevao perikardijalnu drenažu. Zaključno, učestalost PPS-a u našoj retrospektivnoj analizi bila je slična prethodnim izvješćima. Bolesnici koji su bili podvrgnuti operacijama aortnog zaliska i/ili aorte imali su najveću učestalost PPS-a. Najrelevantniji klinički kriteriji za postavljanje dijagnoze u tih bolesnika su povišena temperatura, povišenje CRP-a između 5 i 100 mg/L te nastanak perikardijalnog i/ili pleuralnog izljeva ili njihovo pogoršanje 2 tjedna nakon kirurškog zahvata na srcu.

Ključne riječi

Kardiokirurški postupci; Poslijeoperacijske komplikacije; Perikardijalni izljev; Pleuralni izljev; Postperikardiotomijski sindrom

Hrčak ID:

220555

URI

https://hrcak.srce.hr/220555

Datum izdavanja:

1.3.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.040 *