Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.01.10

Profilaksa stresnog ulkusa kao čimbenik rizika za kolonizaciju traheje i bolnički stečenu pneumoniju kod bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja: utjecaj na vrijeme latencije za pneumoniju

Igor Muzlovič ; Department of Infectious Diseases, University Medical Centre, Ljubljana, Slovenia
David Štubljar orcid id orcid.org/0000-0002-9653-9830 ; Department of Research and Development, In-Medico, Metlika, Slovenia


Puni tekst: engleski pdf 630 Kb

str. 72-85

preuzimanja: 546

citiraj


Sažetak

Profilaksa stresnog ulkusa povezana je s bakterijskom kolonizacijom respiratornog trakta. Cilj našega istraživanja bio je utvrditi čimbenike rizika za kolonizaciju traheje (KT), ždrijela (KŽd) ili želuca (KŽe) i bolnički stečenu pneumoniju (BSP) te podijeliti čimbenike na one s visokim rizikom i niskim rizikom. Ispitivana populacija (bolesnici u jedinici intenzivnog liječenja (JIL) s ventilacijom koji imaju pravo na profilaksu stresnog ulkusa) randomizirani su za primjenu jedne od tri različite vrste liječenja: ranitidin, sukralfat i kontrolnu skupinu. Zabilježeni su klinički podaci u odnosu na unaprijed određene
čimbenike rizika za kolonizaciju traheje ili BSP te APACHE II (drugi čimbenik rizika), trajanje intubacije ili traheotomija (treći čimbenik rizika), trajanje mehaničke ventilacije (četvrti čimbenik rizika) i trajanje hospitalizacije u JIL-u (peti čimbenik rizika). Zabilježeni su želučani pH i prikupljeni su mikrobiološki podaci o želucu, ždrijelu i dušniku 1., 2., 3. i 5. dana. Od 81 bolesnika BSP se razvila u njih 58 (uključujući upalu pluća povezanu s ventilatorom), i to kasnije u bolesnika s pH želučanog
sadržaja <4 ili onih koji su traheotomizirani. Profilaksa stresnog ulkusa nije bila povezana s BSP-om, no dokazana je kao čimbenik rizika za kolonizaciju traheje. Kolonizacija traheje je otkrivena kod bolesnika s traheotomijom, a bila je uzrokovana gram-negativnim patogenima. Kolonizacija ždrijela bila je povezana s kolonizacijom traheje, jer je većina bolesnika imala kolonizaciju ždrijela prije kolonizacije traheje. Kombinacija čimbenika rizika (APACHE II >18, dob >65 godina, mehanička ventilacija i sedacija) uzrokovala je veću učestalost BSP-a i manju učestalost kolonizacije traheje. BSP je bila češća u bolesnika koji su boravili u JIL-u >10 dana i onih s kardiovaskularnim bolestima kao temeljnim poremećajem. Sedacija i prethodna antibiotska terapija bile su u korelaciji s dužim latentnim razdobljem (LAT), dok su veće vrijednosti pH sadržaja želuca bile povezane s kraćim LAT. Najduži LAT pronađen je u bolesnika koloniziranih bakterijom Acinetobacter spp. Utvrđeno je da su čimbenici rizika koji su ubrzali pojavu BSP-a uzrokovali prethodnu kolonizaciju. Kombinacija čimbenika rizika
povećala je vjerojatnost kolonizacije traheje i BSP-a te skratila LAT između kolonizacije traheje i BSP-a.

Ključne riječi

Želudac, ulkus; Bakterije – rast i razvoj; Bolnički stečena upala pluća; Jedinice za intenzivnu skrb; Rizični čimbenici; Traheotomija

Hrčak ID:

220592

URI

https://hrcak.srce.hr/220592

Datum izdavanja:

1.3.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.045 *