Izvorni znanstveni članak
Nepoznati tlocrt čakovečke utvrde iz 1680. godine: za kronologiju građevinarstva Nikole VII. Zrinskog
Ferenc Végh
orcid.org/0000-0003-1296-9057
; Sveučilište u Pečuhu, Institut za povijest, Republika Mađarska
Sažetak
Područje Čakovca (Csáktornya), koje se preklapalo s teritorijem Međimurja (Muraköz), bilo je najvrjedniji posjed obitelji Zrinski (Zrínyi) u ranim modernim vremenima. Nakon što je Kaniža pala u ruke Osmanlijskog carstva 1600. godine, Čakovečka tvrđava, glavna utvrda na tom području ujedno je bila i rezidencija Zrinskih, zbog činjenice da je obitelj u čijem je vlasništvu bila, ujedno organizirala i obranu protiv Osmanlija u graničnom području. Kao što je poznato, arhivi obitelji su nestali nakon pritvora Petra Zrinskog 1670. Kao posljedica tog događaja, spoznaje o strukturi i samoj središnjoj utvrdi su ograničene. Tako je, primjerice, od opsežne rekonstrukcije dvorca iz sredine 17. stoljeća dostupno tek nekoliko crteža sačuvanih u inozemnim kolekcijama. Nedostatak izvora objašnjava zašto su se hrvatski i mađarski znanstvenici ovom temom počeli baviti tek prelaskom u novo tisućljeće. Prve sinteze koje su pisane neovisno jedne od drugih ostavile su otvorena pitanja na koja znanstvenici iz pograničnog područja nisu znali odgovoriti, ponajprije zbog jezičnih barijera. Iz tog je razloga autorov cilj sažeti trenutno znanje o čakovečkom dvorcu kroz ponovljenu analizu suvremenih pogleda i planova utvrde, u nadi da će moći otkriti i periodizirati aktivnosti gradnje vezane uz Nikolu Zrinskog u periodu između 1637. i 1664. Uz to, objavljuje i nepoznati tlocrt dvorca i vezano izvješće koje je 1680. napisao vojni inženjer, a koje razjašnjava status dvorca u kasnom 17. stoljeću.
Ključne riječi
Međimurje; Čakovec; Nikola Zrinski; rano moderno doba; protu-Osmanski obrambeni sustav
Hrčak ID:
221608
URI
Datum izdavanja:
3.12.2018.
Posjeta: 1.002 *