hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Koncentracije žive u različitim vrstama riba

Nina Bilandžić ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Marija Sedak ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Bruno Čalopek ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Maja Đokić ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Božica Solomun Kolanović ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Ivana Varenina ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Đurđica Božić ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Ines Varga ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (316 KB) str. 267-276 preuzimanja: 123* citiraj
APA 6th Edition
Bilandžić, N., Sedak, M., Čalopek, B., Đokić, M., Solomun Kolanović, B., Varenina, I., ... Varga, I. (2017). Koncentracije žive u različitim vrstama riba . Veterinarska stanica, 48 (4), 267-276. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/222379
MLA 8th Edition
Bilandžić, Nina, et al. "Koncentracije žive u različitim vrstama riba ." Veterinarska stanica, vol. 48, br. 4, 2017, str. 267-276. https://hrcak.srce.hr/222379. Citirano 10.07.2020.
Chicago 17th Edition
Bilandžić, Nina, Marija Sedak, Bruno Čalopek, Maja Đokić, Božica Solomun Kolanović, Ivana Varenina, Đurđica Božić i Ines Varga. "Koncentracije žive u različitim vrstama riba ." Veterinarska stanica 48, br. 4 (2017): 267-276. https://hrcak.srce.hr/222379
Harvard
Bilandžić, N., et al. (2017). 'Koncentracije žive u različitim vrstama riba ', Veterinarska stanica, 48(4), str. 267-276. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/222379 (Datum pristupa: 10.07.2020.)
Vancouver
Bilandžić N, Sedak M, Čalopek B, Đokić M, Solomun Kolanović B, Varenina I i sur. Koncentracije žive u različitim vrstama riba . Veterinarska stanica [Internet]. 2017 [pristupljeno 10.07.2020.];48(4):267-276. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/222379
IEEE
N. Bilandžić, et al., "Koncentracije žive u različitim vrstama riba ", Veterinarska stanica, vol.48, br. 4, str. 267-276, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/222379. [Citirano: 10.07.2020.]

Sažetak
Koncentracije žive (Hg) određene su u 9 morskih vrsta ribe i 2 slatkovodne ribe s tržišta. Raspon koncentracija Hg kretao se od 6,3 do 276,6 μg/kg. Najniža srednja vrijednost od 15,2 μg/kg utvrđena je za pastrvu, a najviša 141,3 μg/kg za tunu. Za morske ribe oslić, skuša i lokarda izmjerene su slične srednje koncentracije Hg od 31,8, 32,2 i 48,0 μg/kg. Slične srednje koncentracije Hg određene su za oradu i hamu, odnosno 74,4 i 80,9 μg/kg. Utvrđeno je da tuna i lubin imaju statistički značajno više razine Hg u odnosu na oslić, sardinu, skušu, lokardu, bakalar, pastrvu i šarana (p < 0,05 do p < 0,0001). Koncentracije Hg određene za oradu su značajno niže u odnosu na one za tunu (p < 0,01), međutim značajno više prema onima za pastrvu (p < 0,01). Sardina i zubatac pokazale su značajno viši sadržaj Hg uodnosunaskušuibakalar(p<0,01dop< 0,001). Hama ima značajno više koncentracije Hg prema razinama određenim za skušu, bakalar, lokardu te pastrvu i šaranu (p < 0,01 do p < 0,0001). U ovome istraživanju ni u jednoj vrsti riba nisu utvrđene koncentracije iznad najviših dopuštenih granica za Hg od 1000 μg/ kg za tunu, odnosno 500 μg/kg za ostale vrste riba. Usporedbom dobivenih koncentracija s literaturnim podatcima, može se generalno zaključiti da su dobivene koncentracije žive u analiziranima vrstama ribe niže u odnosu na one iz Mediteranskog mora. Zdravstveni rizik koji proizlazi iz utvrđenih razina Hg procjenjen je usporedbom s dostupnom toksikološkom granicom podnošljivog tjednog unosa (TWI) od 1,3 μg/kg/t.m./tjedan. Doprinos razina Hg prema TWI vrijednosti obzirom na prosječnu dnevnu količinu konzumirane ribe u Hrvatskoj je nizak i u najvećem postotku određen je za tunu od 7,54% i lubin od 6,08%. Ostale vrste ribe doprinose TWI vrijednosti u rasponu od 0,85 do 4,23%. Doprinos TWI vrijednosti primjenom obroka ribe od 150 g/ dan prelazi 100%, odnosno 163,1 i 134,6% za tunu i lubin dajući 2,12 i 1,75 μg/kg/dan (sigurnosna granica je 0,19 μg/kg/dan). Stoga višekratna konzumacija tune i lubina u tjednu kroz duži period može imati toksikološke posljedice na konzumente. Prema tome, unos Hg potrošnjom tune i lubina je značajan posebice prema drugim vrstama ribe i za te vrste je potrebno redovito pratiti i procjenjivati sadržaj Hg.

Ključne riječi
živa; morske ribe; slatkovodne ribe; toksikološka granica

Hrčak ID: 222379

URI
https://hrcak.srce.hr/222379

[engleski]

Posjeta: 173 *