hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Rezidue kokcidiostatika u proizvodima animalnog podrijetla nakon primjene u peradi

Ivana Varenina
Nina Bilandžić
Đurđica Božić Luburić
Božica Solomun Kolanović
Ines Varga
Relja Beck

Puni tekst: hrvatski, pdf (433 KB) str. 451-463 preuzimanja: 83* citiraj
APA 6th Edition
Varenina, I., Bilandžić, N., Božić Luburić, Đ., Solomun Kolanović, B., Varga, I. i Beck, R. (2017). Rezidue kokcidiostatika u proizvodima animalnog podrijetla nakon primjene u peradi . Veterinarska stanica, 48 (6), 451-463. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/222680
MLA 8th Edition
Varenina, Ivana, et al. "Rezidue kokcidiostatika u proizvodima animalnog podrijetla nakon primjene u peradi ." Veterinarska stanica, vol. 48, br. 6, 2017, str. 451-463. https://hrcak.srce.hr/222680. Citirano 14.08.2020.
Chicago 17th Edition
Varenina, Ivana, Nina Bilandžić, Đurđica Božić Luburić, Božica Solomun Kolanović, Ines Varga i Relja Beck. "Rezidue kokcidiostatika u proizvodima animalnog podrijetla nakon primjene u peradi ." Veterinarska stanica 48, br. 6 (2017): 451-463. https://hrcak.srce.hr/222680
Harvard
Varenina, I., et al. (2017). 'Rezidue kokcidiostatika u proizvodima animalnog podrijetla nakon primjene u peradi ', Veterinarska stanica, 48(6), str. 451-463. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/222680 (Datum pristupa: 14.08.2020.)
Vancouver
Varenina I, Bilandžić N, Božić Luburić Đ, Solomun Kolanović B, Varga I, Beck R. Rezidue kokcidiostatika u proizvodima animalnog podrijetla nakon primjene u peradi . Veterinarska stanica [Internet]. 2017 [pristupljeno 14.08.2020.];48(6):451-463. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/222680
IEEE
I. Varenina, N. Bilandžić, Đ. Božić Luburić, B. Solomun Kolanović, I. Varga i R. Beck, "Rezidue kokcidiostatika u proizvodima animalnog podrijetla nakon primjene u peradi ", Veterinarska stanica, vol.48, br. 6, str. 451-463, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/222680. [Citirano: 14.08.2020.]

Sažetak
U veterinarskoj medicini u uporabi je veliki broj antimikrobnih tvari i antiparazitika te ih dijelimo na antibakterijske, antifungalne, antiviralne i antiparazitske lijekove. Samo su neke od tih tvari dopuštene za uporabu u profilaktičke svrhe pri uzgoju životinja čiji se proizvodi na tržište stavljaju kao hrana. Usprkos tome, u hrani životinjskog podrijetla česta je pojava rezidua veterinarskih lijekova. U te lijekove ubrajamo i kokcidiostatike čija je primjena raširena u peradarstvu, kako u profilaksi, tako i u terapiji. Kokcidioza je parazitska bolest prouzročena jednostaničnom protozoonom roda Eimeria. Zbog velikog reproduktivnog potencijala, preživljavanja sporuliranih oocisti u stelji te različite patogenosti, kokcidioza predstavlja najznačajniju bolest intenzivne proizvodnje peradi. Iz navedenog je jasno da današnja intenzivna proizvodnja peradi nije moguća bez kontrole kokcidija kokcidiostaticima, kokcidiocidima ili cijepljenjem. Kokcidiostatici, tj. polieterskih ionofori, se razlikuju od ostalih antimikrobnih tvari. Nazivaju ih još i transportnim antibioticima jer djeluju na način da se inkorporiraju u membranu stanice tvoreći svojevrsne ionske tunele te prouzroče gubitak iona i oštećenja stanice. Kokcidiostatici se često detektiraju u hrani za neciljane skupine životinja, kao posljedica onečišćenja tijekom proizvodnje. U literaturi nedostaju podatci o raspodjeli kokcidiostatika u organizmu životinje nakon primjene kao i podatci o kinetici njegovog izlučivanja iz organizma. Kokoši nesilice su najčešća neciljna skupina koja je izložena kokcidiostaticima. Ovaj pregledni rad daje sažetak znanstvenih pokusa u kojima su istraženi kokcidiostatici i njihova akumulacija i vrijeme zadržavanja u organizmu. Afinitet vezanja veterinarskih lijekova u tkivu nakon njihove primjene ovise o njihovim kemijskim svojstvima kao što su: molarna masa, lipofilnost, konstanta disocijacije i afinitet vezanja na proteine. Pregledom znanstvenih istraživanja o zastupljenosti kokcidiostatika u jajima može se zaključiti da ukoliko tvari dominiraju u žumanjku jajeta kao rezidue, velika je vjerojatnost da će vrijeme zadržavanja biti i više od 10 dana. To se može protumačiti činjenicom da razvojni proces žumanjka započinje nekoliko dana prije nego li će jaje biti snijeto i to u jetri gdje nastaju prvi prekursori žumanjka. U usporedbi s tim, bjelanjak se razvija svega nekoliko sati prije nesenja jajeta. Stoga na učestalost pojave zaostataka rezidua u neciljnim tkivima ne utječe samo stupanj kontaminiranosti krmne smjese za neciljne skupine, nego i farmakokinetička svojstva i stupanj akumulacije svakog pojedinog kokcidiostatika.

Ključne riječi
kokcidiostatici; vrijeme zadržavanja; perad

Hrčak ID: 222680

URI
https://hrcak.srce.hr/222680

[engleski]

Posjeta: 125 *