APA 6th Edition Zelić, N. (2007). Javni um i pravo na pobačaj. Politička misao, 44 (2), 55-69. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/20642
MLA 8th Edition Zelić, Nebojša. "Javni um i pravo na pobačaj." Politička misao, vol. 44, br. 2, 2007, str. 55-69. https://hrcak.srce.hr/20642. Citirano 08.12.2019.
Chicago 17th Edition Zelić, Nebojša. "Javni um i pravo na pobačaj." Politička misao 44, br. 2 (2007): 55-69. https://hrcak.srce.hr/20642
Harvard Zelić, N. (2007). 'Javni um i pravo na pobačaj', Politička misao, 44(2), str. 55-69. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/20642 (Datum pristupa: 08.12.2019.)
Vancouver Zelić N. Javni um i pravo na pobačaj. Politička misao [Internet]. 2007 [pristupljeno 08.12.2019.];44(2):55-69. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20642
IEEE N. Zelić, "Javni um i pravo na pobačaj", Politička misao, vol.44, br. 2, str. 55-69, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20642. [Citirano: 08.12.2019.]
Sažetak Autor razmatra tri problema vezana uz pitanje prava na pobačaj i ideje političke koncepcije pravednosti Johna Rawlsa. Politička koncepcija pravednosti zamišljena je za moderna demokratska liberalna društva čija je glavna značajka pluralizam različitih sveobuhvatnih doktrina i zato u njezinu sadržaju moraju biti samo političke vrijednosti za koje se može očekivati da su zajedničke svim građanima neovisno kojima doktrinama pripadaju. Pitanje prava na pobačaj aktualno je i zanimljivo zbog toga što se oko njegova opravdanja vode sporovi između određenih religijskih doktrina, koje se tome pravu protive, i javnoga zakonodavstva. Opravdanje tog prava u pluralističkom društvu mora biti u ograničenjima javnoga uma, odnosno mora se temeljiti na političkim vrijednostima koje su kao takve zajedničke svim građanima. Autor će proširiti Rawlsovo mišljenje o pravu na pobačaj, izneseno u Političkom liberalizmu, i na tome utemeljiti argument za njegovo opravdanje. Na kraju ću prikazati na koji način doktrine koje se ne slažu s tim pravom i dalje mogu prihvaćati političku koncepciju pravednosti, a da se ne smatraju nerazložnima od strane drugih i da se one same ne osjećaju isključenima iz javne rasprave. Da bi one bile razložne, važno je da prihvaćaju političke vrijednosti iz kojih se to pravo može izvesti, a da ne prihvaćaju samo to pravo.