Veterinarska stanica, Vol. 49 No. 3, 2018.
Izvorni znanstveni članak
Utjecaj različitih sustava govedarske proizvodnje na proizvodnju i kakvoću mlijeka
Anamarija Humski
Denis Cvitković
Miljenko Bujanić
Dean Konjević
Goran Bačić
Nevenka Rudan
Marina Pavlak
Sažetak
Sustav gospodarske proizvodnje i ekološki čimbenici, poglavito držanje i prehrana životinja imaju znatan utjecaj na njihovo zdravlje. Stoga je glavni cilj rada procijeniti utjecaj dvaju različitih sustava gospodarske proizvodnje mliječnih krava na proizvodnju i kvalitetu mlijeka. Isto tako, unutar svakog uzgojnog pristupa razmotreni su utjecaj sezone i laktacije na proizvodnju i kvalitetu mlijeka te time procjena zdravlja stada. U istraživanje su uključene dvije farme mliječnih goveda koje imaju različiti uzgojni sustav: stajski i stajsko- pašni. Podatci su obrađeni u razdoblju od siječnja do prosinca 2011. godine. Proizvodnja i kakvoća mlijeka je procijenjena na temelju sljedećih parametara: dnevna količina mlijeka, udio mliječne masti, bjelančevina, laktoze, suhe tvari, broj somatskih stanica te indeksu masti i bjelančevina i količini ureje u mlijeku. Goveda koja se uzgajaju u stajsko-pašnom sustavu (Farma 1) tijekom cijele godine davali su značajnije veću količinu mlijeka od krava koje su držane samo u staji tijekom cijele godine (Farma 2). Prinos mlijeka bio je najveći u ljetnim mjesecima, a najmanji u jesenskom razdoblju. Udio mliječne masti, bjelančevina i suhe tvari bio je veći kad je proizvodnja mlijeka bila manja, tj. u jesen, a manji pri većoj proizvodnji mlijeka u ljetnim
mjesecima. Kod stajskog načina držanja dnevna proizvodnja mlijeka bila je obrnuta u odnosu na stajsko-pašni način držanja, tj. veća u jesenskim mjesecima, a najmanja u ljetnom razdoblju. Udio mliječne masti i bjelančevina isto je tako bio najmanji tijekom ljeta, kada je bila i najmanja proizvodnja mlijeka u odnosu na ostali dio godine. Značajne razlike u uzgojnim sustavima vidljive su u koncentraciji ureje u mlijeku. Kod stajsko- pašnog držanja količina ureje u proljetnim i ljetnim mjesecima, tj. u vrijeme paše bila je i najviša i kretala se u granicama normalnih vrijednosti koje su, nakon pašne sezone već u jesenskim mjesecima pale za 2,5 puta. Kod stajskog načina držanja nije ustanovljeno jako odstupanje u koncentraciji ureje. Temeljem rezultata istraživanja može se zaključiti da je za procjenu zdravlja stada kao i za održivost zdravlja i dobrobit životinja nužno redovito pratiti metaboličke pokazatelje u cilju kontrole i procjene zdravlja životinja za sve životinje na razini stada i farme kako bi se na vrijeme mogle spriječiti pojave subkliničkih stanja, a time spriječiti i teže posljedice za životinju i vlasnika.
Ključne riječi
uzgoj mliječnih krava; proizvodnja mlijeka; kakvoća mlijeka
Hrčak ID:
223040
URI
Datum izdavanja:
1.6.2018.
Posjeta: 856 *