Pregledni rad

Trebamo li se bojati krpelja?

Radovan Vodopija orcid.org/0000-0002-5645-8286 ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb, Hrvatska
Kruno Sokol orcid.org/0000-0002-6457-5626 ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb, Hrvatska
Daniela Vojvodić ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb, Hrvatska
Iva Pem Novosel ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Željka Gregurić Beljak orcid.org/0000-0002-7640-0516 ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb, Hrvatska
Nikolina Baranj orcid.org/0000-0002-0923-4757 ; Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Krpelji su artropodi i pripadaju rodu Artropoda, razredu paučnjaka (Arachnida), podrazredu Acaria, redu Parasitiformes, te se dijele u dvije dobro opisane obitelji: čvrsti krpelji (Ixodidae) i meki krpelji (Argasidae). Opisana je i treća obitelj, Nuttalliellidae, međutim s obzirom da pripadnici te vrste već duže nisu uzrokovani, nije poznata njena točna filogenetska povezanost s ostale dvije obitelji. Obitelj mekih krpelja (Argasidae) sastoji se od 193 vrste. Obitelj čvrstih krpelja (Ixodidae) sastoji se od 702 vrste svrstane u 14 rodova. Mnoge vrste krpelja igraju važnu ulogu u humanoj i veterinarskoj medicini kao vektori zaraznih bolesti poput: krpeljnog meningoencefalitisa (KME), Lyme borelioze, tularemije, erlihioze, mediteranske pjegave groznice, krimsko-kongoanske hemoragijske vrućice, itd.
Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) prati kretanje i distribuciju krpelja i njihovih vrsta. U Europi se putem VectorNet mreže prate kretanja sljedećih vrsta krpelja: Dermacentor reticulatus, Hyalomma marginatum, Ixodes persulcatus, Ixodes ricinus, Ornithodorus spp i Rhipicephalus sanguineus.
Ixodes ricinus vrlo je rasprostranjen, a njegova distribucija seže od Portugala do Rusije, sjeverne Afrike do Skandinavije. Može preživjeti u različitim okolišnim uvjetima. Njegova distribucija se promijenila u mnogim zemljama posljednjih godina, tako da se može pronaći i na višim nadmorskim visinama i geografskim širinama. Krpelj vrste Ixodes ricinus uključen je u prijenos bolesti KME i Lyme borelioze.
U Republici Hrvatskoj je prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od 2004. do 2017. godine, registrirano ukupno 5.834 slučajeva Lyme borelioze (godišnji prosjek 417 slučajeva), dok je u istom razdoblju na području grada Zagreba registrirano 1.774 slučajeva (godišnji prosjek 127 slučajeva). U promatranom razdoblju u Republici Hrvatskoj registrirano je ukupno 376 slučajeva KME (godišnji prosjek 27 slučajeva), dok je u istom razdoblju na području grada Zagreba registrirano 27 slučajeva KME (godišnji prosjek 2 slučaja). Podaci o oboljelim osobama dobiveni su iz službenih prijava zaraznih bolesti kao sastavnog dijela sustava obveznog prijavljivanja zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj.
Cijepljenje protiv KME i mjere osobne zaštite (odjeća, repelenti) imaju veliku važnost u individualnoj zaštiti osoba protiv bolesti koje prenose krpelji.

Ključne riječi

krpelji; osobna zaštita; cijepljenje; krpeljni meningoencefalitis (KME)

Hrčak ID:

223052

URI

https://hrcak.srce.hr/223052

Datum izdavanja:

18.7.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.959 *