Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31664/zu.2019.104.03
Robni fetišizam, pravni fetišizam, preobraženi oblici i estetski fetišizam
Rade Pantić
orcid.org/0000-0001-7819-9871
; Fakultet za medije i komunikacije, Univerzitet Singidunum, Beograd, Srbija
Sažetak
U tekstu analiziramo dva novija priloga marksističkoj kritici političke ekonomije umetnosti: članak „Umetnički rad i proizvodnja vrednosti: pokušaj marksističke interpretacije” Hozea Marije Durana [José María Durán] i knjigu Umetnost i vrednost: ekonomska izuzetnost umetnosti u klasičnoj, neoklasičnoj i marksističkoj ekonomici Dejva Biča [Dave Beech]. Dok Duran u svojoj analizi daje naglasak zasnivanju pravne kategorije prava na intelektualno vlasništvo kao determinanti proizvodnje vrednosti u umetničkoj proizvodnji, Bič dolazi u svojoj knjizi do suprotnog zaključka da umetnički rad ne proizvodi vrednost i da je time umetnička proizvodnja izuzeta iz kapitalističke robne proizvodnje. U našem tekstu kritikujemo oba zaključka. Sa Bičom se slažemo da umetnički rad ne proizvodi vrednost i da je time izuzet iz ideologije robnog fetišizma, ali smatramo da on putem ideologije preobraženih oblika postaje deo kapitalističke robne proizvodnje. Tvrdimo da sektor umetničke proizvodnje putem preobraženog oblika monopolske rente zasniva proizvodni odnos sa drugim, konkurentskim, sektorima kapitalističke privrede. Ovaj proizvodni odnos je omogućen ideologijom estetskog fetišizma koju podržava ideologija pravnog fetišizma putem kategorije prava na vlasništvo intelektualne svojine. Contra Duranu zaključujemo da pravo na vlasništvo intelektualne svojine omogućava skriveni prenos viška vrednosti koji su proizveli radnici konkurentskog sektora kapitalističke privrede.
Ključne riječi
vrednost; robni fetišizam; preobraženi oblici; monopolska renta; estetski fetišizam; pravni fetišizam; pravo na vlasništvo intelektualne svojine
Hrčak ID:
223067
URI
Datum izdavanja:
1.7.2019.
Posjeta: 1.823 *