Veterinarska stanica, Vol. 50 No. 1, 2019.
Izvorni znanstveni članak
Koncentracije arsena, kadmija i žive u pčelinjem vosku (Apis mellifera) tijekom njegove prerade iz saća u satne osnove
Marina Kosanović
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Nina Bilandžić
; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Marija Sedak
; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Snježana Kos
; Spadent d.o.o., Zagreb, Hrvatska
Ivana Tlak Gajger
orcid.org/0000-0002-4480-3599
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Teški se metali mogu desetljećima kumulirati u vosku. Uobičajena je pčelarska praksa vosak kontinuirano prerađivati u nove satne osnove i ponovno ga upotrebljavati u intenzivnom pčelarstvu. Uzorci pčelinjeg voska analizirani su primjenom grafitne tehnike atomske apsorpcijske spektrometrije (GFAAS) s ciljem utvrđivanja koncentracije As i Cd te koncentracija Hg primjenom analizatora žive. Pretraženi su uzorci voska poznatog podrijetla i starosti tijekom njegove prerade u satne osnove primjenom metode lijevanja na rashlađene valjke s otisnutom Maraldijevom piramidom, a nakon dvostruke faze produžene sedimentacije i hlađenja. Ustvrđene su statistički značajne razlike između koncentracija Hg (P<0,05) u pretraživanim uzorcima voska uzorkovanim iz više slojeva rastaljenog voska u čeličnim spremnicima te posebice značajno između slojeva “pročišćenog” voska korištenog za izradu satnih osnova i tamnog sloja taloženog sedam dana koji je kao otpadni materijal uklonjen iz daljnje prerade. Rezultati istraživanja potvrđuju da se primjenom opisane metode može učinkovito “isprati” akumulirane teške metale iz rastaljenog saća koji predstavlja sirovinu ovog vrijednog repromaterijala.
Ključne riječi
teški metali; saće; vosak; satna osnova; prerada
Hrčak ID:
223319
URI
Datum izdavanja:
1.2.2019.
Posjeta: 992 *