hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.31727/gzb.42.4.5

Gljive i bakterije u biološkoj kontroli uzročnika bolesti biljaka

Magdalena Matić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7870-2561 ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J.J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Tamara Siber   ORCID icon orcid.org/0000-0001-6756-4343 ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J.J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 38-43 preuzimanja: 225* citiraj
APA 6th Edition
Matić, M. i Siber, T. (2019). Gljive i bakterije u biološkoj kontroli uzročnika bolesti biljaka. Glasnik Zaštite Bilja, 42 (4), 38-43. https://doi.org/10.31727/gzb.42.4.5
MLA 8th Edition
Matić, Magdalena i Tamara Siber. "Gljive i bakterije u biološkoj kontroli uzročnika bolesti biljaka." Glasnik Zaštite Bilja, vol. 42, br. 4, 2019, str. 38-43. https://doi.org/10.31727/gzb.42.4.5. Citirano 12.07.2020.
Chicago 17th Edition
Matić, Magdalena i Tamara Siber. "Gljive i bakterije u biološkoj kontroli uzročnika bolesti biljaka." Glasnik Zaštite Bilja 42, br. 4 (2019): 38-43. https://doi.org/10.31727/gzb.42.4.5
Harvard
Matić, M., i Siber, T. (2019). 'Gljive i bakterije u biološkoj kontroli uzročnika bolesti biljaka', Glasnik Zaštite Bilja, 42(4), str. 38-43. https://doi.org/10.31727/gzb.42.4.5
Vancouver
Matić M, Siber T. Gljive i bakterije u biološkoj kontroli uzročnika bolesti biljaka. Glasnik Zaštite Bilja [Internet]. 2019 [pristupljeno 12.07.2020.];42(4):38-43. https://doi.org/10.31727/gzb.42.4.5
IEEE
M. Matić i T. Siber, "Gljive i bakterije u biološkoj kontroli uzročnika bolesti biljaka", Glasnik Zaštite Bilja, vol.42, br. 4, str. 38-43, 2019. [Online]. https://doi.org/10.31727/gzb.42.4.5

Sažetak
Zbog stalnog povećanja upotrebe kemijskih pesticida i njihovog štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje i okoliš, sve veće zanimanje pobuđuju metode biološke kontrole uzročnika biljnih bolesti. Biološka kontrola je mjera koja podrazumijeva korištenje mikroorganizama koji smanjuju populaciju štetnika i patogena i na taj način štite biljku i kontroliraju razvoj bolesti. U Hrvatskoj je trenutno na tržištu prisutan samo jedan biofungicid, na bazi bakterije iz roda Pseudomonas, za suzbijanje uzročnika bijele noge (Rhizoctonia solani) na krumpiru, batatu, čičoki i kineskom jamu te uzročnika srebrolikosti gomolja (Helminthosporium solani) na krumpiru. Vrste Bacillus thuringiensis, Bacillus subtilis i Pseudomonas fluorescens su najvažniji predstavnici bakterija uključenih u biokontrolu protiv uzročnika biljnih bolesti. Do danas je na svjetskom tržištu prisutno ili je u procesu registracije 28 sredstava na bazi različitih vrsta roda Trichoderma, koji većinom djeluju protiv fitopatogenih gljiva iz rodova Pythium, Rhizoctonia i Fusarium. Najzastupljenije vrste roda Trichoderma koje se koriste u biološkoj kontroli su Trichoderma harzianum, Trichoderma viride i Trichoderma koningii. Upotreba antagonističkih gljiva i bakterija u biološkoj kontroli brojnih uzročnika bolesti predstavlja važnu alternativu kojom bi se mogli zamijeniti kemijski pesticidi ili u što većoj mjeri smanjiti njihova primjena. Cilj rada je prikazati antagonističke gljive i bakterije koje se koriste u biološkoj kontroli te opisati njihove složene mehanizme djelovanja.

Ključne riječi
biološka kontrola; biopesticidi; biostimulatori; antagonistički organizmi

Hrčak ID: 223648

URI
https://hrcak.srce.hr/223648

[engleski]

Posjeta: 460 *