hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Ophodni križ – još jedan anžuvinski ex voto u Zadru?

Marijana Kovačević ; Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest umjetnosti, Zadar, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (742 KB) str. 29-42 preuzimanja: 48* citiraj
APA 6th Edition
Kovačević, M. (2007). Ophodni križ – još jedan anžuvinski ex voto u Zadru?. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (31), 29-42. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/223884
MLA 8th Edition
Kovačević, Marijana. "Ophodni križ – još jedan anžuvinski ex voto u Zadru?." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, vol. , br. 31, 2007, str. 29-42. https://hrcak.srce.hr/223884. Citirano 12.07.2020.
Chicago 17th Edition
Kovačević, Marijana. "Ophodni križ – još jedan anžuvinski ex voto u Zadru?." Radovi Instituta za povijest umjetnosti , br. 31 (2007): 29-42. https://hrcak.srce.hr/223884
Harvard
Kovačević, M. (2007). 'Ophodni križ – još jedan anžuvinski ex voto u Zadru?', Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (31), str. 29-42. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/223884 (Datum pristupa: 12.07.2020.)
Vancouver
Kovačević M. Ophodni križ – još jedan anžuvinski ex voto u Zadru?. Radovi Instituta za povijest umjetnosti [Internet]. 2007 [pristupljeno 12.07.2020.];(31):29-42. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/223884
IEEE
M. Kovačević, "Ophodni križ – još jedan anžuvinski ex voto u Zadru?", Radovi Instituta za povijest umjetnosti, vol., br. 31, str. 29-42, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/223884. [Citirano: 12.07.2020.]

Sažetak
Predmet ovoga rada je uočeni detalj na srebrnom emajliranom ophodnom križu gotičkih odlika koji je 1974. godine ukraden iz Samostana sv. Frane u Zadru. Riječ je o sićušnom prikazu donatorice poklekle uz lik sv. Ludovika Tuluškog, franjevačkog sveca koji se odrekao prijestolja Napuljskoga Kraljevstva, te tako postao anžuvinski svetac par excellence. Upravo na temelju navedene ikonografske topografije prikaza donatorice i političkih prilika u Zadru u doba anžuvinske vlasti, ali i temeljem stilske i komparativne analize križa u cjelini, autorica predlaže da se darovateljica identificira s kraljicom Elizabetom Kotromanić, ženom anžuvinskoga kralja Ludovika Velikog, a za autora predlaže zlatara Franju iz Milana, koji je
prema kraljičinoj narudžbi u Zadru izveo još jedan ex voto, najmonumentalniji zlatarski rad našeg srednjovjekovlja – srebrnu raku sv. Šimuna. Uočavanjem donatorskog lika na ovom vrijednom zlatarskom radu obogaćen je i relativno skroman korpus prikaza darovatelja u našem srednjovjekovnom zlatarstvu.

Ključne riječi
gotičko zlatarstvo; ophodni križ; Zadar; sv. Ludovik Tuluški; donatorica; Elizabeta Kotromanić; Franjo iz Milana

Hrčak ID: 223884

URI
https://hrcak.srce.hr/223884

Posjeta: 78 *