Izvorni znanstveni članak
Ranobarokno pročelje Crkve sv. Katarine u Zagrebu – nedovršeni projekt s dva zvonika
Katarina Horvat-Levaj
; Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Sažetak
Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu (1620.–1632.) prva je isusovačka sakralna građevina u Hrvatskoj, nastala prema znalačkom projektu internacionalnog karaktera. Kao takva, svojom ranobaroknom prostornom organizacijom, proizašlom iz osebujnog srednjoeuropskog (južnonjemačkog) dvoranskog tipa s unutrašnjim kontraforima i bočnim kapelama između njih, odigrala je ključnu ulogu u razvoju sakralne arhitekture u kontinentalnoj Hrvatskoj. Na suprot tomu njezino ranobarokno pročelje, zamijenjeno nakon potresa 1880. godine današnjim neostilskim pročeljem, ostalo je bez odgovarajućeg odraza u toj regiji. Razlog tomu otkriva se u njegovoj nedovršenosti. Naime, odražavajući unutrašnju organizaciju crkve, horizontalna i vertikalna raščlamba prvotnog pročelja pokazuje da je ono bilo zamišljeno s dva zvonika. Uz tragove u građevnoj strukturi, navedeno potvrđuju i pisani izvori. Tom do sada nezamijećenom (neinterpretiranom) činjenicom isusovačka crkva u Zagrebu uključuje se u sasvim novi kontekst. Osim primarno južnonjemačkih obilježja njezine prostorne organizacije, povezuje se ona tako s odgovarajućim crkvama Habsburške Monarhije za koje su tijekom 17. stoljeća bila karakteristična upravo pročelja s dva zvonika; štoviše, vremenski prednjači najznačajnijoj od njih – isusovačkoj crkvi u Beču (1624.–1631.) – kao i onoj s kojom je veže najviše zajedničkih oblikovnih elemenata – isusovačkoj crkvi u Trnavi (1629.–1637.). Da su spomenute cr kve zaista mogle biti u međusobnoj vezi, ukazuju povijesne okolnosti njihova nastanka: jedan od glavnih dona tora Crkve sv. Katarine – Ferdinand II. Habsburški – bio je inicijator gradnje bečke isusovačke crkve, a trnavsku pak crkvu izvode arhitekti iz graditeljskih obitelji Carlone i Spazzo, ranije angažirani u Beču. Stoga se može pretpostaviti da je zagrebačko pročelje projektirano u kontekstu isusovačkih veza s habsburškim krugom navedenih arhitekata, koji su potom izveli i daleko poznatija pročelja isusovačkih crkava u Beču i Trnavi. Zahvaljujući svojoj cjelovitoj realizaciji ona su kasnije imala velikoga odraza na područjima svoga kulturološkog dometa, kakav bi zasigurno imalo i pročelje Crkve sv. Katarine na hrvatskom području da je bilo dovršeno.
Ključne riječi
sakralna arhitektura; barok; isusovci; pročelje s dva zvonika
Hrčak ID:
223891
URI
Datum izdavanja:
1.12.2007.
Posjeta: 831 *