hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.25234/pv/8189

ODSTUPANJA OD NAČELA JEDINSTVA NASLJEĐIVANJA U UREDBI EU-a O NASLJEĐIVANJU

Katarina Knol Radoja ; Pravni fakultet Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Stjepana Radića 13, 31000 Osijek, Republika Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (152 KB) str. 49-66 preuzimanja: 197* citiraj
APA 6th Edition
Knol Radoja, K. (2019). ODSTUPANJA OD NAČELA JEDINSTVA NASLJEĐIVANJA U UREDBI EU-a O NASLJEĐIVANJU. Pravni vjesnik, 35 (2), 49-66. https://doi.org/10.25234/pv/8189
MLA 8th Edition
Knol Radoja, Katarina. "ODSTUPANJA OD NAČELA JEDINSTVA NASLJEĐIVANJA U UREDBI EU-a O NASLJEĐIVANJU." Pravni vjesnik, vol. 35, br. 2, 2019, str. 49-66. https://doi.org/10.25234/pv/8189. Citirano 10.07.2020.
Chicago 17th Edition
Knol Radoja, Katarina. "ODSTUPANJA OD NAČELA JEDINSTVA NASLJEĐIVANJA U UREDBI EU-a O NASLJEĐIVANJU." Pravni vjesnik 35, br. 2 (2019): 49-66. https://doi.org/10.25234/pv/8189
Harvard
Knol Radoja, K. (2019). 'ODSTUPANJA OD NAČELA JEDINSTVA NASLJEĐIVANJA U UREDBI EU-a O NASLJEĐIVANJU', Pravni vjesnik, 35(2), str. 49-66. https://doi.org/10.25234/pv/8189
Vancouver
Knol Radoja K. ODSTUPANJA OD NAČELA JEDINSTVA NASLJEĐIVANJA U UREDBI EU-a O NASLJEĐIVANJU. Pravni vjesnik [Internet]. 2019 [pristupljeno 10.07.2020.];35(2):49-66. https://doi.org/10.25234/pv/8189
IEEE
K. Knol Radoja, "ODSTUPANJA OD NAČELA JEDINSTVA NASLJEĐIVANJA U UREDBI EU-a O NASLJEĐIVANJU", Pravni vjesnik, vol.35, br. 2, str. 49-66, 2019. [Online]. https://doi.org/10.25234/pv/8189

Sažetak
Nasljeđivanje bi trebalo biti uređeno predvidljivim pravom koje je s njime blisko povezano. Radi izbjegavanja fragmentacije nasljeđivanja i pravne sigurnosti, to bi pravo trebalo uređivati cjelokupno nasljeđivanje, odnosno, cijelu ostavinu, bez obzira na to je li ta imovina pokretna ili nepokretna i je li smještena u nekoj državi članici Europske unije ili u državi koja nije njezina članica, odnosno trećoj državi. Uredba (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju u većini slučajeva slijedi navedenu ideju načela jedinstva nasljeđivanja, međutim, od nje odstupa prije svega kada su u postupak nasljeđivanja uključene treće države. Naime, u slučajevima povezanim s trećim državama, uspostavljanje podudarnosti između nadležnosti i mjerodavnog prava pokazalo se nemogućim, budući da raspodjela nadležnosti među sudovima država članica sukladno toj Uredbi ne uzima u obzir mogućnost da u takvim slučajevima imaju potpunu nadležnost sudovi trećih država s kojim nasljeđivanje ostvaruje značajnu povezanost. U tim slučajevima stoga može doći do fragmentacije nasljeđivanja podjelom nadležnosti na sudove države članice i sudove trećih država, a što sa sobom nosi opasnost paralelnih postupaka s moguće različitim ishodima. Cilj rada je analizirati u kojim sve slučajevima na temelju Uredbe o nasljeđivanju dolazi do fragmentacije nasljeđivanja i jesu li takva odstupanja opravdana te predložiti moguća rješenja. Zaključno se stoga predlažu izmjene koje bi omogućile strankama da se sporazume da su sudovi trećih država odabranog prava i nadležni za rješavanje pitanja nasljeđivanja, pod uvjetom da su ti sudovi tada nadležni za odlučivanje o nasljeđivanju u cjelini. Osim toga, uvođenje u Uredbu o nasljeđivanju posebnih pravila o priznavanju i izvršenju odluka o nasljeđivanju donesenih od sudova trećih država osiguralo bi veću razinu ujednačenosti u tretiranju trećih država u odnosu na države članice Europske unije i time osiguralo i veći stupanj uvažavanja jedinstvenog pristupa nasljeđivanju kao jednog od njegovih temeljnih načela.

Ključne riječi
načelo jedinstva nasljeđivanja; Uredba o nasljeđivanju; nadležnost; mjerodavno pravo; treće države

Hrčak ID: 223931

URI
https://hrcak.srce.hr/223931

[engleski]

Posjeta: 314 *