hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.006

Migracija studenata fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru Migration of students from faculties of health studies of the University of Mostar

Ivona Ljevak ; Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Bijeli Brijeg b.b., 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Marija Radoš ; Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Klnika za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu, Bijeli Brijeg b.b., 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Olivera Perić ; Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Bijeli Brijeg b.b., 88 000 Mostar, 3Bosna i Hercegovin
Marko Romić ; Dom zdravlja Mostar, Centar za mentalno zdravlje, Ul. Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Marijana Neumberg ; Sveučilište Sjever, Sveučilišni centar Koprivnica, Trg dr. Žarka Dolinara 1, 48 000 Koprivnica, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (316 KB) str. 24-32 preuzimanja: 16* citiraj
APA 6th Edition
Ljevak, I., Radoš, M., Perić, O., Romić, M. i Neumberg, M. (2019). Migracija studenata fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru Migration of students from faculties of health studies of the University of Mostar. Sestrinski glasnik, 24 (1), 24-32. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.006
MLA 8th Edition
Ljevak, Ivona, et al. "Migracija studenata fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru Migration of students from faculties of health studies of the University of Mostar." Sestrinski glasnik, vol. 24, br. 1, 2019, str. 24-32. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.006. Citirano 19.10.2019.
Chicago 17th Edition
Ljevak, Ivona, Marija Radoš, Olivera Perić, Marko Romić i Marijana Neumberg. "Migracija studenata fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru Migration of students from faculties of health studies of the University of Mostar." Sestrinski glasnik 24, br. 1 (2019): 24-32. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.006
Harvard
Ljevak, I., et al. (2019). 'Migracija studenata fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru Migration of students from faculties of health studies of the University of Mostar', Sestrinski glasnik, 24(1), str. 24-32. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.006
Vancouver
Ljevak I, Radoš M, Perić O, Romić M, Neumberg M. Migracija studenata fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru Migration of students from faculties of health studies of the University of Mostar. Sestrinski glasnik [Internet]. 2019 [pristupljeno 19.10.2019.];24(1):24-32. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.006
IEEE
I. Ljevak, M. Radoš, O. Perić, M. Romić i M. Neumberg, "Migracija studenata fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru Migration of students from faculties of health studies of the University of Mostar", Sestrinski glasnik, vol.24, br. 1, str. 24-32, 2019. [Online]. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.006

Sažetak
Potražnja za zdravstvenim djelatnicima, posebno za medicinskim sestrama primaljama, kao i liječnicima, iznimno je velika. Migracija zdravstvenih djelatnika sve je veća tijekom posljednjeg desetljeća. Najčešći su razlozi zbog kojih zdravstveni djelatnici napuštaju ili žele napustiti matičnu zemlju niska plaća, loši uvjeti rada, nedostatak resursa za zdravstvenu zaštitu, ograničena mugućnost stručnog napredovanja, ekonomska nestabilnost, nezadovoljavajuća radna okolina. Cilj je istraživanja otkriti motive studenata Fakulteta zdravstvenih studija za migraciju i usporediti rezultate uzemljama regije [Hrvatske, Slovenije i Srbije]. U istraživanje su uključeni studenti treće godine preddiplomskog studija Sveučilišta u Mostaru, smjer primaljstva, fizioterapije, sanitarnog inženjerstva te sestrinstva. Istraživanje je provedeno između 1. ožujka i 1. travnja 2018. godine, a uključena su 143 ispitanika, i to 23 studenta primaljstva, 50 fizioterapije, 20 sanitarnih inženjera te 50 studenata sestrinstva. U svrhe istraživanja sastavljen je originalni upitnik. Upitnik sadržava 18 pitanja otvorenog, zatvorenog i kombiniranog tipa, a istraživani su čimbenici: stajališta studenata o nastavku školovanja u inozemstvu; percepcija studenata vezana uz traženje mogućnosti za posao nakon završenih studija u zemlji ili inozemstvu; mišljenje studenata o mogućnosti zapošljavanja u zemlji s obzirom na fakultet koji završavaju; percepcija studenata o razlozima nastavka školovanja u inozemstvu i razlozima za traženje mogućnosti za posao izvan matične zemlje. Rezultati su uneseni u MS Excel [inačica 11. Microsoft Corporation, Redmond, WA, SAD], a za statističku obradu podataka u uporabi je SPSS 20.0 statistički program [IBM Corp., Armonk, NY, SAD]. Uključena su 143 ispitanika treće godine preddiplomskog studija Fakulteta zdravstvenih studija u Mostar prosječne dobi 22,2 godine (min=21; max=41; SD=2,585), od njih je 112 studentica (78,3%) i 31 student (21,7%). Najveći postotak studenata svih studijskih grupa navodi da nisu tražili posao u matičnoj zemlji s već završenim školovanjem, ali planiraju. Studenti fizioterapije navode taj odgovor (p<0,05). 21,7% studenata primaljstva i 16% studenata sestrinstva navodi da su već našli posao u matičnoj zemlji. Najveći postotak ispitanika svih studijskih grupa navodi da nisu tražili posao u inozemstvu, ali planiraju. Nisu utvrđene znatne razlike u broju studenata pojedinih studija na pitanje jesu li tražili posao u inozemstvu, međutim, najveći postotak sanitarnih inženjera (70%) i primalja (69,6%) izjavio je da nisu tražili posao, ali planiraju. 80% ispitanika iz Srbije je tražilo ili planira tražiti posao u inozemstvu, iz Hrvatske oko 50% te 60% iz Slovenije. Najčešći su razlozi zbog kojih ispitanici traže posao u inozemstvu loša politička i ekonomska situacija u matičnoj zemlji, nedovoljan osobni dohodak te nemogućnost zaposlenja u struci. Znatan broj ispitanika navodi da bi u inozemstvu prihvatili posao izvan struke, ali samo privremeno. Znatan postotak čine fizioterapeuti (14,%) te primalje (13%), dok je najmanji postotak ispitanika studija sestrinstva (4%). Gotovo pola ispitanika navodi da bi se željeli vratiti u Bosnu i Hercegovinu, među njima je najmanji postotak primalja (30,4%). U zemljama regije najviše slovenskih ispitanika vratilo bi se u matičnu zemlju, najmanje ispitanika iz Srbije. Zaključuje se da da će se broj visoko kvalificiranih zdravstvenih djelatnika vjerojatno smanjiti.

Ključne riječi
studenti • health studies • University Mostar

Hrčak ID: 223968

URI
https://hrcak.srce.hr/223968

Posjeta: 37 *