Acta clinica Croatica, Vol. 58. No. 2., 2019.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.09
Produžena hospitalizacija je rizični čimbenik za nastanak delirija: jednodnevna studija učestalosti u slovenskim intezivnim jedinicama
David Štubljar
orcid.org/0000-0002-9653-9830
; In-Medico Department of Research and Development, Ljubljana, Slovenia
Maruša Štefin
; Faculty of Medicine, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Marija Pia Tacar
; Faculty of Medicine, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Ognjen Cerović
; Clinical Department of Anesthesiology and Intensive Therapy, Centre for Intensive Therapy, University Medical Centre Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Štefan Grosek
; Faculty of Medicine, University of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia; Department of Pediatric Surgery and Intensive Therapy, University Medical Centre Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Sažetak
Delirij je klinički sindrom koji se često podcjenjuje u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL ). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost i čimbenike koji utječu na pojavu delirija. Upitnik je poslan intenzivistima u slovenskim jedinicama za intenzivno liječenje, koji su procijenili učestalost bolesnika s delirijem. Upitnik se sastojao od demografskih podataka, vrste intenzivnog liječenja, dijagnoze, razloga za prijam u JIL , vrste anestezije i operacije, kliničkog stanja, vrste potporne terapije, prisutnosti delirija, podataka o iscjedku, prijenosa između odjela ili ishoda bolesnika 30. dana. Svijest bolesnika je procijenjena pomoću Richmondove ljestvice za agitaciju-sedaciju (RASS), a prisutnost delirija pomoću validirane metode za procjenu
konfuzije za primjenu u JIL (CAM-ICU). Odgovori dobiveni od intenzivista uključivali su podatke za 103 bolesnika. Prema RASS ≥-3, učestalost delirija bila je 9,5% (7 od 74 bolesnika). Nije bilo razlike u učestalosti delirija između kirurških i medicinskih bolesnika u intenzivnim odjelima (p=0,388). Bolesnici s delirijem imali su duži boravak u bolnici (p=0,002) i boravak u JIL (p=0,032) u usporedbi s bolesnicima bez delirija. Svi bolesnici s delirijem preživjeli su do 30. dana, dok je 19 bolesnika bez delirija umrlo (p=0,092). Logistička regresijska analiza odbacila je bilo kakvu povezanost delirija sa smrtnošću bolesnika (p=0,998). Dob, spol, anestezija, mehanička ventilacija i vrsta kirurškog zahvata nisu se mogli procijeniti kao čimbenici rizika za delirij. U slovenskim JIL zabilježen je manji udio delirija u usporedbi sa sličnim studijama. Čimbenici rizika kao što su spol, dob, mehanička ventilacija, sedacija, anestezija ili odjel ne mogu predvidjeti delirij. Međutim, dugotrajna hospitalizacija bolesnika u JIL mogla je predvidjeti početak delirija, ali prisutnost delirija nije povećala smrtnost bolesnika.
Ključne riječi
Delirij; Jedinice za intenzivno liječenje; Psihomotorna agitacija – klasifikacija; Svijest – klasifikacija; Kirurški odjel, bolnički; Slovenija
Hrčak ID:
224374
URI
Datum izdavanja:
1.6.2019.
Posjeta: 1.470 *