hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11

Povezanost stresa na radnom mjestu s aktivacijom sustava hemostaze i upale

Hana Matijaca ; Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Petar Gaćina ; Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Goran Rinčić ; Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Ana Matijaca ; Division of Endocrinology, Department of Internal Medicine, Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia
Josipa Josipović ; Division of Nephrology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Sanja Stojsavljević ; Division of Gastroenterology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia

Puni tekst: engleski, pdf (302 KB) str. 281-287 preuzimanja: 92* citiraj
APA 6th Edition
Matijaca, H., Gaćina, P., Rinčić, G., Matijaca, A., Josipović, J. i Stojsavljević, S. (2019). Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System. Acta clinica Croatica, 58 (2.), 281-287. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11
MLA 8th Edition
Matijaca, Hana, et al. "Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System." Acta clinica Croatica, vol. 58, br. 2., 2019, str. 281-287. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11. Citirano 18.09.2020.
Chicago 17th Edition
Matijaca, Hana, Petar Gaćina, Goran Rinčić, Ana Matijaca, Josipa Josipović i Sanja Stojsavljević. "Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System." Acta clinica Croatica 58, br. 2. (2019): 281-287. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11
Harvard
Matijaca, H., et al. (2019). 'Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System', Acta clinica Croatica, 58(2.), str. 281-287. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11
Vancouver
Matijaca H, Gaćina P, Rinčić G, Matijaca A, Josipović J, Stojsavljević S. Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System. Acta clinica Croatica [Internet]. 2019 [pristupljeno 18.09.2020.];58(2.):281-287. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11
IEEE
H. Matijaca, P. Gaćina, G. Rinčić, A. Matijaca, J. Josipović i S. Stojsavljević, "Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System", Acta clinica Croatica, vol.58, br. 2., str. 281-287, 2019. [Online]. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11

Sažetak
U ovom istraživanju ispitivan je učinak stresa tijekom produljenog radnog vremena (24-satno dežurstvo) kod mladih liječnika na specijalističkom usavršavanju na aktivaciju sustava hemostaze i upale te mogu li se promjene otkriti osnovnim koagulacijskim testovima mjereći vrijednosti D-dimera i vrijeme fibrinolize te određivanjem razine C-reaktivnog proteina (CRP) kao akutnog reaktanta upale i proaterosklerotskog čimbenika. Dežurstvo kroz 24 sata jedan je od većih stresora za liječnike, jer uz umor i poremećaj cirkadijalnog ritma uključuje odgovornost u donošenju često vitalnih odluka za bolesnike
u kratkom roku. Poznato je da stres na radnom mjestu dovodi do aktivacije koagulacijskog sustava, što može rezultirati neravnotežom
sustava koagulacije i fibrinolize. Također u stanju stresa dolazi do stvaranja proupalnih medijatora. Cilj ovoga rada bio je ispitati utjecaj 24-satnog dežurstva na globalne koagulacijske parametre D-dimere i vrijeme fibrinolize te na CRP kao akutni reaktant upale i proaterosklerotski čimbenik. Istraživanje je provedeno u 60 liječnika na specijalističkom usavršavanju u dobi od 25 do 35 godina (30 liječnika kojima je rad povremeno organiziran u obliku 24-satnog dežurstva i 30 liječnika u kontrolnoj skupini). Liječnicima je krv uzeta tri puta: neposredno prije dežurstva, nakon 12 sati te na kraju 24-satnog
dežurstva. Liječnicima u kontrolnoj skupini su uzeti uzorci krvi u istim vremenskim točkama. Rezultati su pokazali da nije bilo statistički značajne razlike u vrijednostima D-dimera i trajanju fibrinolize između ispitivane i kontrolne skupine. Međutim, pokazalo se da je vrijednost CRP-a statistički značajno viša u ispitivanoj (1,57; 1,49; 1,50) nego u kontrolnoj skupini (0,79; 0,75; 0,84) u sva tri mjerenja (p=0,024; p=0,020; p=0,030). Navedeno potvrđuje postojanje proupalnih promjena na endotelu krvnih žila, što je čimbenik razvoja ubrzane ateroskleroze.

Ključne riječi
Stres na radnom mjestu; Rad u smjenama; Medicinsko osoblje, bolničko; Fibrinoliza; C-reaktivni protein; Ateroskleroza

Hrčak ID: 224448

URI
https://hrcak.srce.hr/224448

[engleski]

Posjeta: 315 *