hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper
https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11

Povezanost stresa na radnom mjestu s aktivacijom sustava hemostaze i upale

Hana Matijaca ; Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Petar Gaćina ; Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Goran Rinčić ; Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Ana Matijaca ; Division of Endocrinology, Department of Internal Medicine, Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia
Josipa Josipović ; Division of Nephrology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Sanja Stojsavljević ; Division of Gastroenterology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia

Fulltext: english, pdf (302 KB) pages 281-287 downloads: 95* cite
APA 6th Edition
Matijaca, H., Gaćina, P., Rinčić, G., Matijaca, A., Josipović, J. & Stojsavljević, S. (2019). Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System. Acta clinica Croatica, 58 (2.), 281-287. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11
MLA 8th Edition
Matijaca, Hana, et al. "Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System." Acta clinica Croatica, vol. 58, no. 2., 2019, pp. 281-287. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11. Accessed 31 Oct. 2020.
Chicago 17th Edition
Matijaca, Hana, Petar Gaćina, Goran Rinčić, Ana Matijaca, Josipa Josipović and Sanja Stojsavljević. "Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System." Acta clinica Croatica 58, no. 2. (2019): 281-287. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11
Harvard
Matijaca, H., et al. (2019). 'Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System', Acta clinica Croatica, 58(2.), pp. 281-287. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11
Vancouver
Matijaca H, Gaćina P, Rinčić G, Matijaca A, Josipović J, Stojsavljević S. Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System. Acta clinica Croatica [Internet]. 2019 [cited 2020 October 31];58(2.):281-287. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11
IEEE
H. Matijaca, P. Gaćina, G. Rinčić, A. Matijaca, J. Josipović and S. Stojsavljević, "Effects of Occupational Stress on the Activation of Hemostatic and Inflammatory System", Acta clinica Croatica, vol.58, no. 2., pp. 281-287, 2019. [Online]. https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11

Abstracts
U ovom istraživanju ispitivan je učinak stresa tijekom produljenog radnog vremena (24-satno dežurstvo) kod mladih liječnika na specijalističkom usavršavanju na aktivaciju sustava hemostaze i upale te mogu li se promjene otkriti osnovnim koagulacijskim testovima mjereći vrijednosti D-dimera i vrijeme fibrinolize te određivanjem razine C-reaktivnog proteina (CRP) kao akutnog reaktanta upale i proaterosklerotskog čimbenika. Dežurstvo kroz 24 sata jedan je od većih stresora za liječnike, jer uz umor i poremećaj cirkadijalnog ritma uključuje odgovornost u donošenju često vitalnih odluka za bolesnike
u kratkom roku. Poznato je da stres na radnom mjestu dovodi do aktivacije koagulacijskog sustava, što može rezultirati neravnotežom
sustava koagulacije i fibrinolize. Također u stanju stresa dolazi do stvaranja proupalnih medijatora. Cilj ovoga rada bio je ispitati utjecaj 24-satnog dežurstva na globalne koagulacijske parametre D-dimere i vrijeme fibrinolize te na CRP kao akutni reaktant upale i proaterosklerotski čimbenik. Istraživanje je provedeno u 60 liječnika na specijalističkom usavršavanju u dobi od 25 do 35 godina (30 liječnika kojima je rad povremeno organiziran u obliku 24-satnog dežurstva i 30 liječnika u kontrolnoj skupini). Liječnicima je krv uzeta tri puta: neposredno prije dežurstva, nakon 12 sati te na kraju 24-satnog
dežurstva. Liječnicima u kontrolnoj skupini su uzeti uzorci krvi u istim vremenskim točkama. Rezultati su pokazali da nije bilo statistički značajne razlike u vrijednostima D-dimera i trajanju fibrinolize između ispitivane i kontrolne skupine. Međutim, pokazalo se da je vrijednost CRP-a statistički značajno viša u ispitivanoj (1,57; 1,49; 1,50) nego u kontrolnoj skupini (0,79; 0,75; 0,84) u sva tri mjerenja (p=0,024; p=0,020; p=0,030). Navedeno potvrđuje postojanje proupalnih promjena na endotelu krvnih žila, što je čimbenik razvoja ubrzane ateroskleroze.

Keywords
Stres na radnom mjestu; Rad u smjenama; Medicinsko osoblje, bolničko; Fibrinoliza; C-reaktivni protein; Ateroskleroza

Hrčak ID: 224448

URI
https://hrcak.srce.hr/224448

[english]

Visits: 333 *