Stručni rad
KVALITETA SKRBI ZA BOLESNIKA S KORONARNOM BOLEŠĆU – KAKO JEDNIM POGLEDOM NA RIZIKE IMPLEMENTIRATI SMJERNICE
SUNČANA VLAH
orcid.org/0000-0001-7461-5866
; Dom zdravlja Zagreb – Istok,Zagreb, Hrvatska
LUCIJA MURGIĆ
orcid.org/0000-0002-4548-7612
; Dom zdravlja Zagreb – Centar, Zagreb, Hrvatska
ANA NEDIĆ
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet, Osijek, Opća bolnica Virovitica, Virovitica, Hrvatska
DUBRAVKA RAČKI GRUBIŠA
; Specijalistička ordinacija obiteljske medicine, Fažana, Hrvatska
VANJA LAZIĆ
orcid.org/0000-0002-9336-3534
; Dom zdravlja Zagreb – Centar, Zagreb, Hrvatska
DANIEL FERLIN
orcid.org/0000-0001-6600-4344
; Istarski domovi zdravlja, Hrvatska
LANATINA MIHALJINEC
; Dom zdravlja Zagreb – Centar, Zagreb, Hrvatska
ANTE PROLIĆ
; Specijalistička ordinacija obiteljske medicine, Sinj, Hrvatska
VALERIJA BRALIĆ LANG
orcid.org/0000-0002-9142-1569
; Specijalistička ordinacija obiteljske medicine, Zagreb, Hrvatska
JELENA EVIĆ
; Specijalistička ordinacija obiteljske medicine, Zagreb, Hrvatska
JOSIP BULJAN
orcid.org/0009-0003-4675-473X
; Specijalistička ordinacija opće medicine, Velika Kopanica, Hrvatska
ĐURĐICA KAŠUBA LAZIĆ
; Sveučilište u Zagrebu. Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Katedra za obiteljsku medicinu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Uvod: Bolesnici s koronarnom bolešću su velik izazov u skrbi liječnika obiteljske medicine (LOM) zbog brojnih komorbiditeta te primjene mjera sekundarne prevencije kojima se prate i istovremeno korigiraju rizični čimbenici koji se odnose na bolesnika, njegovu okolinu i stil života. Cilj: Istražiti uspješnost LOM-a u primjeni mjera sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti i pronaći moguće rješenje za poboljšanje kvalitete skrbi. Ispitanici i metode: Opservacijsko istraživanje provedeno je 2017. godine u devet specijalističkih ordinacija obiteljske medicine diljem Hrvatske, a uključivalo je 169 bolesnika koji su ili preboljeli infarkt miokarda i/ili su bili podvrgnuti perkutanoj koronarnoj intervenciji i/ili operaciji aortokoronarnog premoštenja. Praćene su vrijednosti krvnog tlaka, LDL kolesterola i indeksa tjelesne mase, a ispitivano je pridržavanje poželjnih oblika ponašanja (nepušenje, tjelesna aktivnost, pravilna prehrana, redovno uzimanje dokazano djelotvornih lijekova) te prilagodba novom stilu života koja je mjerena Likertovom ljestvicom (1-5) kao i zadovoljstvo liječnika preglednošću elektroničkog zdravstvenog zapisa. Rezultati: Zadovoljavajuće vrijednosti arterijskog tlaka postignute su u 63,2 % ispitanika, razinu LDL kolesterola prema smjernicama imalo je 19,4 %, dok je 25,3 % ispitanika imalo uredan indeks tjelesne mase; 25,1 % ispitanika je i dalje pušilo, dok je 43,2 % ispitanika konzumiralo alkohol. Prehrambene navike promijenilo je 63,7 % ispitanika, a 63,4 % je povećalo svoju tjelesnu aktivnost. LOM je u većini slučajeva proveo savjetovanje oko promjene životnog stila nakon koronarnog incidenta. Liječnici su većinom bili zadovoljni sadržajem i količinom podataka u elektroničkom zdravstvenom zapisu, ali ne i njihove upotrebljivosti u svakodnevnoj, vremenski ograničenoj konzultaciji s bolesnikom. Osmišljeno rješenje u programu Adobe Illustrator® omogućilo bi i olakšalo bolju preglednost rizičnih čimbenika i time bi moglo imati utjecaja na učinkovitiju kontrolu provođenja mjera sekundarne prevencije. Zaključak: Skrb za bolesnike s koronarnom bolešću u obiteljskoj medicini je vrlo kompleksna, a dio kompleksnosti se odnosi na primjenu mjera sekundarne prevencije koje su od vitalne važnosti. Zbog toga je potrebno planirati i osigurati dovoljno vremena za konzultaciju s takvim bolesnicima kako bi se dobio uvid u kontrolu rizičnih čimbenika i pravovremeno učinile promjene sukladno važećim smjernicama. Rezultati istraživanja pokazali su da se u bolesnika svi rizični čimbenici ne nalaze unutar preporučenih vrijednosti te da je jedan od mogućih razloga tome što ne postoji njihov pregledan prikaz u elektroničkom zdravstvenom zapisu. Kvalitetnija skrb mogla bi se postići kada bi postojalo jasno vizualno rješenje stanja rizičnih čimbenika koje je u ovom radu osmišljeno i predloženo u obliku slika koje bi LOM-u dale brzi uvid u “profi l” bolesnika te poboljšale učinkovitost svake konzultacije s obzirom na njeno kratko vremensko ograničenje u svakodnevnim uvjetima rada u ordinacijama obiteljske medicine.
Ključne riječi
kardiovaskularne bolesti; infarkt miokarda; smjernice; stil života; sekundarna prevencija; obiteljska medicina
Hrčak ID:
224702
URI
Datum izdavanja:
6.9.2019.
Posjeta: 1.720 *