hrcak mascot   Srce   HID

Politička misao : časopis za politologiju, Vol.44 No.3 Rujan 2007.

Stručni rad

Identitetski “lomovi” dalmatinskih Talijana

Mirko Đinđić ; HR-23000 Zadar, B. Vranjana 11, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (260 KB) str. 121-144 preuzimanja: 1.181* citiraj
APA 6th Edition
Đinđić, M. (2007). Identitetski “lomovi” dalmatinskih Talijana. Politička misao, 44 (3), 121-144. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/20839
MLA 8th Edition
Đinđić, Mirko. "Identitetski “lomovi” dalmatinskih Talijana." Politička misao, vol. 44, br. 3, 2007, str. 121-144. https://hrcak.srce.hr/20839. Citirano 13.12.2018.
Chicago 17th Edition
Đinđić, Mirko. "Identitetski “lomovi” dalmatinskih Talijana." Politička misao 44, br. 3 (2007): 121-144. https://hrcak.srce.hr/20839
Harvard
Đinđić, M. (2007). 'Identitetski “lomovi” dalmatinskih Talijana', Politička misao, 44(3), str. 121-144. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/20839 (Datum pristupa: 13.12.2018.)
Vancouver
Đinđić M. Identitetski “lomovi” dalmatinskih Talijana. Politička misao [Internet]. 2007 [pristupljeno 13.12.2018.];44(3):121-144. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20839
IEEE
M. Đinđić, "Identitetski “lomovi” dalmatinskih Talijana", Politička misao, vol.44, br. 3, str. 121-144, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20839. [Citirano: 13.12.2018.]

Sažetak
Tema ovoga članka istražuje povijesni diskurs prijelomnih političkih
i ideoloških “lomova” koji su odredili nacionalni identitet dalmatinskih
Talijana. Kroz svako razdoblje navodimo i pojedine političke likove dalmatinskih Talijana poput Bajamontija, Duplancicha i dr. Neki su od 1848. godine bili nacionalno svjesni Talijani koji su radili protiv Austrije poput Duplancicha, Bajamontija ili Nanija.
Drugi, također nacionalno svjesni Talijani, voljeli su Austriju više od
Italije poput Lapenne ili Trigarija te su taktizirali oko otvorenoga prihvaćanja talijanskoga identiteta. Konačno, treći, većinom slavenske krvi poput Tommasea, Marassovicha i brojnih Slavo-Dalmata “navukli” su se na talijanski nacionalni identitet koji su postupno prihvaćali preko talijanske kulture i najčešće vlastitoga obrazovanja. Nadmoć talijanske kulture i talijanskoga jezika, kao i premoć talijanaša u gradskim općinama, ali i sustavan rad i postupno priznavanje narodnjačke, dakle hrvatske komponente, stvarala je dinamičnu političku konfiguraciju onodobne Dalmacije u kojoj je približno 20.000 Talijana imalo prednost u izbornom pravu nad više od 400.000 Hrvata, te su mogli kontrolirati pokrajinski Sabor i gradska vijeća. Dalmatinski je identitet uglavnom određivalo kao nadmoćnu urbanu civilizaciju, nasuprot prezrenu zaleđu izvan gradskih zidina. Nasuprot populističkom autonomaštvu Splita, koje je bilo protkano snažnim kampanilističkim osjećajem, zadarsko autonomaštvo došlo je odozgo združiti pripadnike elite etničkih Talijana, Nijemaca i Hrvata. Budući da je Zadar stekao prevlast, ta je ideologija dalmatinstva bila usmjerena prema talijanizaciji, iredentizmu i u konačnici egzilu onih čija se talijanska identitetska opcija smatrala dominantnom i “jedinom pravom”.

Ključne riječi
nacionalni identitet; autonomaštvo; italodalmatinstvo; talijanaštvo; iredentizam; egzil; esuli

Hrčak ID: 20839

URI
https://hrcak.srce.hr/20839

[engleski]

Posjeta: 1.769 *