Kineziologija, Vol. 34. No. 2., 2002.
Izvorni znanstveni članak
Povezanost između tjelesne aktivnosti, samoprocijenjenih i stvarnih pokazatelja tjelesnih sposobnosti (fitnesa) adolescenata
Toivo Jürimäe
; Faculty of Exercise and Sport Sciences, University of Tartu, Tartu, Estonia
Vaido Rego
; Faculty of Exercise and Sport Sciences, University of Tartu, Tartu, Estonia
Sažetak
Uvod
Samoprocjena je vrlo važan pokazatelj kojime se karakterizira i fizička i psihološka prilagodba svijetu (Lintunen, 1995). U istraživanju u kojemu su mogući odgovori na opće pitanje o samoprocijenjenim tjelesnim sposobnostima (fitnesu), a u odnosu na vršnjake, bili ograničeni na «Nisam u formi toliko koliko ostali», «U prosječnoj sam formi», «U boljoj sam formi od većine drugih», Marsh je (1993) na uzorku australske školske djece u dobi od 9-15 godina utvrdio značajnu povezanost (p<0.01) samoprocjene s brojnim pokazateljima općih tjelesnih sposobnost (fitnesa), kao što su kardiovaskularna izdržljivost (r=0.30), mišićna snaga (r=0.29) i tjelesna građa (r=-0.33) U sljedećem su istraživanju Marsh i Redmayne (1994) proširili upitnik samoprocjene tjelesnih sposobnost tako da su uključili i pitanja vezana uz specifične komponente fitnesa; tražili su od adolescentica da odrede koja od osam predloženih tvrdnja najbolje opisuje njihovu samoprocjenu snage, ravnoteže, fleksibilnosti i izdržljivosti. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti odnos između tjelesne aktivnosti, samoprocijenjenih i stvarnih pokazatelja tjelesnih sposobnosti adolescenata oba spola.
Materijali i metode
Skupinu od 161 ispitanika u dobi od 16-18 godina činilo je 69 momaka i 92 djevojke. Mladići i djevojke izabrani su iz nekoliko škola u Tartuu, Estonija, (oko 100 000 stanovnika) ili iz manjih okolnih gradova sa manje od 5000 stanovnika. Sastav tijela procijenjen je metodom bioelektrične impendancije (Bodystat 500, UK). Vlastiti tjelesni status (self-perceived fitness: SPF) ispitanici su procjenjivali ponešto modificiranom verzijom upitnika Delingnieresa i suradnika (1994). Taj su upitnik detaljno opisali Lamb i Haworth (1998). Osim toga, indeks tje- lesne aktivnosti (physical activity index: PAI) izracunat je prema Telami i suradnici (1996). Za mjerenje motoričkih sposobnosti korišteni su testovi EUROFIT (1988). Nakon kratkog zagrijavanja (oko 10 min), koje se provodilo uvijek na isti način (lagano trčanje, skokovi i vježbe istezanja), ispitanici su izvodili tri testa: dohvat u sjedu (sit-and-reach) za mjerenje fleksibilnosti, jakost stiska šake (handgrip dynamometry) za mjerenje jakosti te izmjenicno i trčanje na 20 m (endurance shuttle run) za procjenu opće anaerobne izdržljivosti.
Rezultati
Dječaci su vlastitu izdržljivost procijenili objektivnije od djevojaka (rM= 0.65 i rŽ=0.48). Dobivena je i statistički značajna povezanost samoprocjena i aktualnoga stanja i u poduzorku mladića (r=0.42) i u skupini djevojaka (r=0.55). Isto vrijedi i za samoprocjenu fleksibilnosti mladića (r=0.42) i djevojaka (r=0.55), a djevojke su sastav vlastita tijela bolje procijenile od momaka (rŽ= -0.47 i rM= -0.38). Za indeks tjelesne aktivnosti dobivene su veće korelacije sa samoprocjenama nego s motoričkim sposobnostima. Ipak, ni stvarni pokazatelji sastava tijela ni samoprocjene nisu ni na koji način ovisile o razini tjelesne aktivnosti.
Kao pravilo vrijedi da samoprocjene izdržljivosti, snage i fleksibilnosti statistički značajno koreliraju s indeksom tjelesne aktivnosti (r=0.28, -0.52, osim izdržljivosti kod djevojaka) (tablica 3). Samoprocjena tjelesne građe ne ovisi o indeksu tjelesne aktivnosti; dobivena pove- zanost nije statistički značajna (p>0.05).
Zaključak
Rezultati istraživanja ukazuju na to da su adolescenti prilično točno procjenjivali vlastite motoričke sposobnosti (izdržljivost, snagu, flek- sibilnost) te tjelesnu građu, što potvrđuju statistički značajni koeficijenti korelacije njihovih samoprocjena sa stvarnim, izmjerenim stanjem. U pravilu se pojavljuje statistički značajna povezanost između stvarnog stanja tjelesnih sposobnosti te mjerenih i samoprocijenjenih motoričkih sposobnosti. Ni rezultati mjerenja ni samoprocjene tjelesne građe ne ovise o razini tjelesne aktivnosti.
Ključne riječi
Hrčak ID:
225434
URI
Datum izdavanja:
18.12.2002.
Posjeta: 957 *