Izvorni znanstveni članak

Sekularni trend i motoričke sposobnosti mađarskih učenika

Othman Mahmoud ; Semmelweis University, Faculty of Physical Education and Sport Science, Budapest, Hungary
János Mészáros ; Semmelweis University, Faculty of Physical Education and Sport Science, Budapest, Hungary
Tamás Szabó ; Central School of Sports, Budapest, Hungary

Sažetak

Uvod
U auksologiji(znanosti o rastu) termin sekularni trend (skokovite promjene) općenito se upotrebljava za označivanje pozitivnih promjena koje se manifestiraju kao ubrzani rast, ranije dozrijevanje djece, veća tjelesna visina odraslih i slično (Susanne & Bodzsár, 1998). Istina, opisane su i negativne tendencije, osobito za duža razdoblja u kojima su uvjeti života postali znatno lošiji nego prije. Sukladno tome sekularne, skokovite promjene tijekom rasta i razvoja jesu jedan od načina na koji se manifestiraju socio-ekonomski uvjeti života populacije, ali i njen zdravstveni status. U europskim zemljama sekularni trend je uočljiviji u nižim društvenim klasama negoli u višima (Vercauteren & Slachmuylder, 1993). Podaci o prosječnim vrijednostima tjelesne visine i tjelesne mase budimpeštanske mladeži za razdoblje od 1930. do 1990. godine, pokazuje znatan trend porasta (Bodzsár, 1998). Znatnije povećanje tjelesne visine i tjelesne mase zabilježeno je među dječacima i mladim muškarcima posljednjih 20-30 godina (Eiben i sur., 1991; Mészáros i sur., 1993). U svezi s konstitucijskim tipom i tjelesnom kompozicijom dvije napomene mogle bi biti zanimljive. Eiben (1995) je opisao sve izraženiji porast endomorfnosti u somatotipiji tijekom promatranog razdoblja od trideset godina. Mohácsi i suradnici (1994) istražili su tipove rasta prema Conradu (1963) na podacima o budimpeštanskoj mladeži iz 1975 i 1991. Primijetili su da je prosječan tip rasta bio linearniji 1991. godine. Nažalost, ni u Europi ni u Mabarskoj nema istraživanja o promjenama motoričkih sposobnosti. Cilj je ovoga istraživanja bio usporediti podatke o tjelesnoj visini, tjelesnoj masi, relativnoj količini masnoga tkiva i rezultate koje je u dva motorička testa postigao uzorak budimpeštanske djece u dobi od 10-13 godina 1975. i 2000. godine. Bez sumnje se očekivala potvrda o povećanju visine i težine, a pretpostavljene su veća količina masnoga tkiva te slabija prosječna izdržljivost i lošiji rezultati u brzinskom testu za uzorak iz 2000. godine.
Materijal i metode
Dječaci - ispitanici (165 – 191 dječak u svakoj dobnoj skupini) bili su dobrovoljci iz istih dijelova glavnoga grada u oba istraživanja. Nitko se nije bavio sportom, a pohađali su redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture (2-3 sata nastave tjedno; sat po 45 minuta). Iz uzorka su isključeni dječaci koji su sudjelovali u programu tjelesne i zdravstvene kulture za djecu s posebnim potrebama. Dobne skupine oblikovane su prema uputama Međunarodnog biološkog programa (International Biological Program - IBP, Weiner & Lourie, 1969). Prema propisima IBP-a izmjereni su tjelesna visina, tjelesna masa i debljina kožnih nabora. S obzirom na iznimno važan odnos između tjelesne visine i težine, izračunata je i relativna tjelesna masa (relativna tjelesna masa = tjelesna masa x 0.01 visina-1). Količina masnoga tkiva izražena je kao postotak ukupne tjelesne mase, a prema tablicama koje je dala Parizková (1961). Kardiopulmonalna izdržljivost i brzina procijenjene su testovima trčanja 1200m (izdržljivost) i sprintom na 30m (brzina). Testovi su se provodili prema atletskim pravilima. Test brzine izvodio se tri puta, a u obzir je za statističku analizu uzet najbolji rezultat.
Razlike među pojedinim aritmetičkim sredinama provjerene su t-testom na razini slučajne pogreške od 5%.
Rezultati i rasprava
Dječaci predpubertetske dobi iz 2000. godine znatno su viši od svojih vršnjaka od prije 25 godina u sve četiri dobne skupine, ali se standardne devijacije nisu znatnije promijenile tijekom promatranog razdoblja. Ispitanici iz 2000. godine su i znatno teži od svojih vršnjaka iz 1975. godine. Djelomično se povećanje tjelesne mase može pripisati povećanju visine, ali statistički značajne razlike između aritmetičkih sredina relativnih tjelesnih težina upućuju na to da su dječaci iz 2000. godine teži od svojih vršnjaka i relativno i apsolutno. Prosječne tjelesna visina i masa bile su 1975. godine vrlo blizu referentnim podacima za Budimpeštu (Eiben i sur., 1992), dok je uzorak iz 2000. godine bio nešto viši i teži od prosjeka karakterističnih za početak posljednjeg desetljeća 20. stoljeća (Eiben i sur., 1992). Prosječna visina i veća tjelesna težina mogu se povezati s učincima sekularnih, skokovitih promjena rasta, no povećanje relativne količine masnoga tkiva posljedica je promijenjenoga načina življenja. Količina masnoga tkiva, povezana s tjelesnom masom, bila je statistički značajno i konzistentno veća u drugom istraživanju. Standardne devijacije prosjeka masnoga tkiva bile su u oba istraživanja izrazito velike (kretale su se u rasponu od 25-33%). Zabilježena povećana masnoća (debljina) poklapa se s promatranjima Eibena (1985) koji je istraživao populaciju iz Körmenda (jugozapadna Ma- barska).
Valja ovdje naglasiti da se u oba istraživanja zabilježen sadržaj masnoga tkiva koji prelazi 18 – 20 % tjelesne mase dječaka u dobi od 10- 13 godina može označiti kao visok, nepoželjan i rizičan za zdravlje. Ova umjerena pretilost uglavnom je posljedica sedentarnog načina življenja. Neka ranija istraživanja zabilježila su 14- 15% masnoga tkiva u normalno treniranoj mladeži (ali ne onih koji se bave natjecateljskim sportom) iste dobi (Mészáros i sur., 1991). Nisu zabilježene konzistentne razlike u aritmetičkim sredinama rezultata brzinskih testova postignutih u oba istraživanja (sprint 30m), premda su numeričke vrijednosti bile nešto veće u drugom istraživanju. Prema našemu mišljenju, rezultati nesportaša u eksplozivnim aktivnostima određeni su najviše faktorom nasljeđa. A nije realno očekivati da se tijekom 25 godina dogode znatnije promjene genetičke podloge (u zdravim skupinama populacije).
Aerobna funkcionalna sposobnost (fitnes) procijenjena je trčanjem na 1 200m. U svim dobnim skupinama drugog istraživanja dobiveni su značajno slabiji rezultati u aerobnoj aktivnosti. Nepromijenjena brzina i znatno snižena aerobna funkcionalna sposobnost uzorka iz 2000. godine, a u odnosu na uzorak iz 1975. godine, u najmanju ruku izaziva čuđenje. Prema statistički značajnim negativnim relacijama između tjelesne visine, tjelesne mase, rezultata sprinta na 30m i trcanja na 1 200m (Mészáros i sur., 1985) očekivali bi se puno bolji rezultati u motoričkim testovima.
Zaključak
Prosječni stas i tjelesna masa budimpeštanske mladeži upućuju na to da su dječaci viši i teži od svojih vršnjaka od prije 25 godina. Te razlike u skladu su s opisanim tendencijama sekularnog rasta (Bodzsár, 1998; Susanne & Bodzsár, 1998). Međutim, zabilježeno povećanje relativne količine masnoga tkiva ne može se ocijeniti poželjnom karakteristikom toga trenda. Na temelju povećane količine masnoga tkiva i slabijih rezultata u aerobnom testu izdržljivosti teško je prognozirati zadovoljavajući zdravstveni status iduće generacije. Navest ćemo neke moguće razloge i objašnjenja za primijećene nepoželjne tendencije. Dok mađarski vrhunski sportaši postižu zavidne uspjehe na nacionalnom i internacionalnom planu, što se i u Mađarskoj smatra visokom vrijednošću, ugled općeg, ne-natjecateljskog vježbanja, poput redovite, svakodnevne fizičke aktivnost, jako je opao tijekom proteklih desetljeća. Omjer mladih sportaša u populaciji opao je s 20-25% na 7-8%. Razredni odjeli s pojačanim sportskim programom danas su rijetkost, a prije 25 godina bilo ih je čak 30% u sus- tavu mabarskog školstva. Usporedo s kontinuiranim opadanjem životnog standarda u razdoblju 1980.-1995., broj sportskih škola i mlabih selekcija u sportskim klubovima dramatično se smanjio. Nasuprot tome, pružanje usluga fizicke aktivnosti postao je unosan posao. No, većina obitelji ne može i ne želi plaćati za redovitu tjelesnu aktivnost svoje djece. Neujednačena zastupljenost sati tjelesne i zdravstvene kulture u programu os- novne škole ne može kompenzirati nedostatak biološki nužnog fizičkog podražaja.

Ključne riječi

Hrčak ID:

225436

URI

https://hrcak.srce.hr/225436

Datum izdavanja:

18.12.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 929 *