hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3326

Istraživanje povezanosti stambenog zelenila s neurokognitivnom funkcijom u sredovječnih Bugara

Angel M. Dzhambov   ORCID icon orcid.org/0000-0003-2540-5111 ; Department of Hygiene and Ecomedicine, Faculty of Public Health, Medical University of Plovdiv, Plovdiv, Bulgaria
Karamfil M. Bahchevanov ; Department of Neurology, Faculty of Medicine, Medical University of Plovdiv, Bulgaria
Kostadin A. Chompalov ; Department of Neurology, Faculty of Medicine, Medical University of Plovdiv, Bulgaria
Penka A. Atanassova ; Department of Neurology, Faculty of Medicine, Medical University of Plovdiv, Bulgaria

Puni tekst: engleski, pdf (299 KB) str. 173-184 preuzimanja: 207* citiraj
APA 6th Edition
Dzhambov, A.M., Bahchevanov, K.M., Chompalov, K.A. i Atanassova, P.A. (2019). A feasibility study on the association between residential greenness and neurocognitive function in middle-aged Bulgarians. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 70 (3), 173-184. https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3326
MLA 8th Edition
Dzhambov, Angel M., et al. "A feasibility study on the association between residential greenness and neurocognitive function in middle-aged Bulgarians." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 70, br. 3, 2019, str. 173-184. https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3326. Citirano 28.02.2021.
Chicago 17th Edition
Dzhambov, Angel M., Karamfil M. Bahchevanov, Kostadin A. Chompalov i Penka A. Atanassova. "A feasibility study on the association between residential greenness and neurocognitive function in middle-aged Bulgarians." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 70, br. 3 (2019): 173-184. https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3326
Harvard
Dzhambov, A.M., et al. (2019). 'A feasibility study on the association between residential greenness and neurocognitive function in middle-aged Bulgarians', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 70(3), str. 173-184. https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3326
Vancouver
Dzhambov AM, Bahchevanov KM, Chompalov KA, Atanassova PA. A feasibility study on the association between residential greenness and neurocognitive function in middle-aged Bulgarians. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2019 [pristupljeno 28.02.2021.];70(3):173-184. https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3326
IEEE
A.M. Dzhambov, K.M. Bahchevanov, K.A. Chompalov i P.A. Atanassova, "A feasibility study on the association between residential greenness and neurocognitive function in middle-aged Bulgarians", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.70, br. 3, str. 173-184, 2019. [Online]. https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3326

Sažetak
Najnovija istraživanja upućuju na to da izloženost vegetaciji u mjestu stanovanja (“zelenilu”) može usporiti pad kognitivne funkcije te očuvati cjelovitost s njom povezanih moždanih struktura. Međutim, malo se zna o takvom djelovanju zelenila, osobito u siromašnijim zemljama i populacijama srednje životne dobi. Stoga je u ovom istraživanju analizirana povezanost između zelenila i neurokognitivne funkcije na prigodnom uzorku od 122 sredovječna bugarska stanovnika koji su bili podvrgnuti dvama kognitivnim testovima: jednom za utvrđivanje znakova Alzheimerove bolesti (Consortium to Establish a Registry for Alzheimer’s Disease Neuropsychological Battery, krat. CERAD-NB) te drugom za ocjenu kognitivne funkcije (Montreal Cognitive Assessment, krat. MoCA). Osim toga, dostupni su nam bili podaci dobiveni magnetnom rezonancijom moždanih struktura 25 sudionika. Njihove kućne adrese povezane su normaliziranim indeksom razlike u vegetaciji (engl. Normalised Difference Vegetation Index, krat. NDVI) kojim se mjeri razina zelenila u četvrti (u polumjeru od 100 do 1000 m). Rezultati pokazuju da je viši NDVI bez iznimke povezan s višim ocjenama testova CERAD-NB i MoCA kroz sve polumjere i statističke modele prilagođene po različitim kovarijatima. Na tu povezanost zelenila i testova posredno je utjecao opseg struka. NDVI u polumjeru od 100 metara od adrese stanovanja bio je povezan sa srednjom debljinom korteksa u objema moždanim polutkama, ali se ta povezanost pokazala marginalno značajnom (P<0,1) nakon korekcije zbog ocjene lažnoga otkrivanja uslijed višestrukih statističkih usporedbi. Zaključak je da život u zelenijoj četvrti može biti povezan s boljom kognitivnom funkcijom u sredovječnih Bugara te da na nju utječe i manji opseg struka. Naši rezultati također donekle upućuju na to da zelenilo pridonosi strukturnoj cjelovitosti moždanih područja koja upravljaju kognitivnim funkcijama. Buduća bi istraživanja trebala proširiti te rezultate obuhvativši veće i reprezentativnije populacijske skupine.

Ključne riječi
kognitivna funkcija; neurološki razvoj; NMR; prirodni okoliš; zelene površine

Hrčak ID: 225549

URI
https://hrcak.srce.hr/225549

[engleski]

Posjeta: 414 *