Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3326
Istraživanje povezanosti stambenog zelenila s neurokognitivnom funkcijom u sredovječnih Bugara
Angel M. Dzhambov
orcid.org/0000-0003-2540-5111
; Department of Hygiene and Ecomedicine, Faculty of Public Health, Medical University of Plovdiv, Plovdiv, Bulgaria
Karamfil M. Bahchevanov
; Department of Neurology, Faculty of Medicine, Medical University of Plovdiv, Bulgaria
Kostadin A. Chompalov
; Department of Neurology, Faculty of Medicine, Medical University of Plovdiv, Bulgaria
Penka A. Atanassova
; Department of Neurology, Faculty of Medicine, Medical University of Plovdiv, Bulgaria
Sažetak
Najnovija istraživanja upućuju na to da izloženost vegetaciji u mjestu stanovanja (“zelenilu”) može usporiti pad kognitivne funkcije te očuvati cjelovitost s njom povezanih moždanih struktura. Međutim, malo se zna o takvom djelovanju zelenila, osobito u siromašnijim zemljama i populacijama srednje životne dobi. Stoga je u ovom istraživanju analizirana povezanost između zelenila i neurokognitivne funkcije na prigodnom uzorku od 122 sredovječna bugarska stanovnika koji su bili podvrgnuti dvama kognitivnim testovima: jednom za utvrđivanje znakova Alzheimerove bolesti (Consortium to Establish a Registry for Alzheimer’s Disease Neuropsychological Battery, krat. CERAD-NB) te drugom za ocjenu kognitivne funkcije (Montreal Cognitive Assessment, krat. MoCA). Osim toga, dostupni su nam bili podaci dobiveni magnetnom rezonancijom moždanih struktura 25 sudionika. Njihove kućne adrese povezane su normaliziranim indeksom razlike u vegetaciji (engl. Normalised Difference Vegetation Index, krat. NDVI) kojim se mjeri razina zelenila u četvrti (u polumjeru od 100 do 1000 m). Rezultati pokazuju da je viši NDVI bez iznimke povezan s višim ocjenama testova CERAD-NB i MoCA kroz sve polumjere i statističke modele prilagođene po različitim kovarijatima. Na tu povezanost zelenila i testova posredno je utjecao opseg struka. NDVI u polumjeru od 100 metara od adrese stanovanja bio je povezan sa srednjom debljinom korteksa u objema moždanim polutkama, ali se ta povezanost pokazala marginalno značajnom (P<0,1) nakon korekcije zbog ocjene lažnoga otkrivanja uslijed višestrukih statističkih usporedbi. Zaključak je da život u zelenijoj četvrti može biti povezan s boljom kognitivnom funkcijom u sredovječnih Bugara te da na nju utječe i manji opseg struka. Naši rezultati također donekle upućuju na to da zelenilo pridonosi strukturnoj cjelovitosti moždanih područja koja upravljaju kognitivnim funkcijama. Buduća bi istraživanja trebala proširiti te rezultate obuhvativši veće i reprezentativnije populacijske skupine.
Ključne riječi
kognitivna funkcija; neurološki razvoj; NMR; prirodni okoliš; zelene površine
Hrčak ID:
225549
URI
Datum izdavanja:
24.9.2019.
Posjeta: 1.171 *