Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5552/drvind.2019.1847

Utjecaj termo-mehaničke obrade mosobambusa (Phyllostachys pubescens) na njegovu sorpciju i fizičko-mehanička svojstva

Przemysław Mania orcid.org/0000-0002-0784-6258 ; Sveučilište prirodoslovnih znanosti u Poznanju, Fakultet drvne tehnologije, Zavod za znanost o drvu, Poznanj, Poljska
Jerzy Majka orcid.org/0000-0002-6713-8077 ; Sveučilište prirodoslovnih znanosti u Poznanju, Fakultet drvne tehnologije, Zavod za inženjersku mehaniku i toplinske tehnike, Poznanj, Poljska
Magdalena Zborowska ; Sveučilište prirodoslovnih znanosti u Poznanju, Fakultet drvne tehnologije, Institut za kemijsku tehnologiju drva, Poznanj, Poljska

Sažetak

Cilj ovog rada bio je istražiti neka svojstva toplinski obrađenoga (200 °C) i ugušćenog (obrađenog) bambusa. Ispitivana je gustoća bambusovih uzoraka (ρ), ravnotežni sadržaj vode u njima (EMC), histereza sorpcije (H), bubrenje (S) i tvrdoća prema Brinellu (HB), a dobivene su vrijednosti uspoređene s neobrađenim uzorcima bambusa (Phyllostachys sp.) i drvom hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Pokazalo se da je gustoća toplinski obrađenog bambusa (ρ = 1170 kg/m3) veća od gustoće neobrađenih uzoraka bambusa (ρ = 850 kg/m3) i uzoraka hrastovine (ρ = 670 kg/m3). Izoterme sorpcije parametrirane su modelom Guggenheim-Anderson-deBoer (GAB). Obrađeni su uzorci bambusa imali niži ravnotežni sadržaj vode od neobrađenih, kao i od uzoraka hrastovine, i to u cijelom rasponu higroskopnosti. Indeks bubrenja obrađenog bambusa bio je najniži (1,09). Srednja vrijednost tvrdoće prema Brinellu obrađenog bambusa (HB = 132 MPa) bila je značajno veća od tvrdoće prema Brinellu hrastovine i neobrađenog bambusa.

Ključne riječi

dinamička sorpcija pare; ravnotežni sadržaj vode; sorpcijska svojstva; tvrdoća prema Brinellu; GAB model; histereza sorpcije

Hrčak ID:

225634

URI

https://hrcak.srce.hr/225634

Datum izdavanja:

27.9.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.521 *