hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5552/drvind.2019.1918

Utjecaj prirodnog starenja površine na kvalitetu lijepljenja toplinski modificiranog drva hrasta i bukve

Vjekoslav Živković ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Gustav Gabrek ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Goran Mihulja ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (458 KB) str. 273-278 preuzimanja: 259* citiraj
APA 6th Edition
Živković, V., Gabrek, G. i Mihulja, G. (2019). Influence of Natural Surface Ageing on Bonding Quality of Thermally Modified Oak and Beech Wood. Drvna industrija, 70 (3), 273-278. https://doi.org/10.5552/drvind.2019.1918
MLA 8th Edition
Živković, Vjekoslav, et al. "Influence of Natural Surface Ageing on Bonding Quality of Thermally Modified Oak and Beech Wood." Drvna industrija, vol. 70, br. 3, 2019, str. 273-278. https://doi.org/10.5552/drvind.2019.1918. Citirano 23.06.2021.
Chicago 17th Edition
Živković, Vjekoslav, Gustav Gabrek i Goran Mihulja. "Influence of Natural Surface Ageing on Bonding Quality of Thermally Modified Oak and Beech Wood." Drvna industrija 70, br. 3 (2019): 273-278. https://doi.org/10.5552/drvind.2019.1918
Harvard
Živković, V., Gabrek, G., i Mihulja, G. (2019). 'Influence of Natural Surface Ageing on Bonding Quality of Thermally Modified Oak and Beech Wood', Drvna industrija, 70(3), str. 273-278. https://doi.org/10.5552/drvind.2019.1918
Vancouver
Živković V, Gabrek G, Mihulja G. Influence of Natural Surface Ageing on Bonding Quality of Thermally Modified Oak and Beech Wood. Drvna industrija [Internet]. 2019 [pristupljeno 23.06.2021.];70(3):273-278. https://doi.org/10.5552/drvind.2019.1918
IEEE
V. Živković, G. Gabrek i G. Mihulja, "Influence of Natural Surface Ageing on Bonding Quality of Thermally Modified Oak and Beech Wood", Drvna industrija, vol.70, br. 3, str. 273-278, 2019. [Online]. https://doi.org/10.5552/drvind.2019.1918

Sažetak
U radu je prikazan utjecaj prirodnog starenja površine zbog stajanja u interijeru na kvalitetu lijepljenja toplinski modificiranog drva. U pokusu su korištene dvije nemodificirane i toplinski modificirane vrste drva: hrast i bukva. Uzorci su blanjani i lijepljeni MUF ljepilom 2 sata, 1, 2, 6, 10 i 18 dana nakon blanjanja. Mjerena su svojstva lameliranih bukovih i hrastovih gredica, njihova čvrstoća na smik, delaminacija i kontaktni kut kako bi se ustanovila (1) prikladnost vrste drva i postupka modifikacije za proces lameliranja te (2) utjecaj produljenog vremena skladištenja nakon blanjanja na svojstva lameliranog drva. Općenito, i prirodna i toplinski modificirana bukovina pokazale su bolje rezultate smične čvrstoće i manju sklonost delaminaciji, kao i niže kontaktne kutove nego hrastovina i toplinski modificirana hrastovina. Rezultati ispitivanja delaminacije (potpune delaminacije) upućuju na ovisnost površinskog starenja o vremenu. I nemodificirana i toplinski modificirana bukov-ina mogu se uspješno lamelirati najmanje dva dana nakon blanjanja, dok ni hrastovina ni toplinski modificirana hrastovina zbog sklonosti prekomjernoj delaminaciji nisu prikladne za lameliranje. Rezultati delaminacije mogu biti povezani s mjerenjima kontaktnog kuta. Čvrstoća lijepljenja na smik nije uvjetovana prirodnim starenjem površine. Međutim, dok su nemodificirani i toplinski modificirani uzorci bukve imali gotovo jednake vrijednosti čvrstoće lijepljenja na smik bez obzira na trajanje površinskog starenja, bila je očita razlika u smičnoj čvrstoći hrastovih nemodificiranih i toplinski modificiranih uzoraka.

Ključne riječi
lijepljenje; delaminacija; modificirano drvo; smična čvrstoća; starenje površine

Hrčak ID: 225636

URI
https://hrcak.srce.hr/225636

[engleski]

Posjeta: 525 *