Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.5613/rzs.49.2.3

Putevi do roditeljstva LGBTIQ osoba u Hrvatskoj: tko želi postati roditelj i kako?

Marina Štambuk orcid id orcid.org/0000-0001-6637-3676 ; Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Maja Tadić Vujčić orcid id orcid.org/0000-0002-6934-726X ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska
Marina Milković orcid id orcid.org/0000-0003-0846-374X ; Centar za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Gornji grad – Medveščak, Zagreb, Hrvatska
Antonija Maričić ; Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 384 Kb

str. 175-203

preuzimanja: 803

citiraj


Sažetak

LGBTIQ osobe mogu postati roditeljima na različite načine, ali stvarne se mogućnosti razlikuju među zemljama, ovisno o zakonodavstvu i društvenim normama. Glavni cilj ovog istraživanja bio je istražiti želju za roditeljstvom i metode formiranja obitelji među LGBTIQ osobama u Hrvatskoj. Ispitane su razlike u roditeljskoj želji s obzirom na sociodemografske karakteristike sudionika/ca, učestalost korištenja i preferiranje načina na koje LGBTIQ osobe mogu postati roditeljima te važnost različitih izvora podrške za roditeljstvo. U internetskom anketnom istraživanju sudjelovalo je 486 LGBTIQ osoba bez djece (dobi od 18 do 54 godine) i 24 LGBTIQ osobe koje su roditelji (dobi od 24 do 54 godine). Rezultati su pokazali da su među sudionicima/cama koji nemaju djecu oni koji ne žele djecu u prosjeku stariji u odnosu na one koji žele imati djecu. Nisu utvrđene statistički značajne razlike u želji za roditeljstvom s obzirom na obrazovanje, prihode i status veze, kao ni između cis-žena i cis-muškaraca te lezbijki i gej muškaraca. Većina sudionika/ica koji su već bili roditelji postali su roditeljima u prijašnjim heteroseksualnim vezama, dok je među onima koji su pokušavali postati roditeljima najčešće korištena metoda potpomognute oplodnje. Rezultati na cijelom uzorku pokazali su da su usvajanje i udomiteljstvo najpoželjnije metode formiranja obitelji te da su partneri najvažniji izvori podrške za roditeljstvo. Među sudionicima/ama bez djece, oni koji su željeli imati djecu, izvijestili su o značajno više percipirane podrške obitelji, prijatelja i značajne osobe u usporedbi s onima koji nisu željeli imati djecu. Ti rezultati daju nove uvide u procese donošenja odluka kroz koje prolaze LGBTIQ osobe prije nego što krenu u zasnivanje obitelji te odnose između životnog konteksta (npr. dob, društvena podrška) i želje za roditeljstvom.

Ključne riječi

želja za roditeljstvom; oblici formiranja obitelji; društvena podrška; LGBTIQ osobe; roditeljstvo kod LGBTIQ osoba

Hrčak ID:

225762

URI

https://hrcak.srce.hr/225762

Datum izdavanja:

31.8.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.229 *