Revija za sociologiju, Vol. 49 No. 2, 2019.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5613/rzs.49.2.5
Stavovi heteroseksualnih osoba u Hrvatskoj prema pravu na roditeljstvo lezbijki i gejeva: efekt tradicionalnog stava prema rodnim ulogama
Željka Kamenov
orcid.org/0000-0003-0392-149X
; Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Aleksandra Huić
orcid.org/0000-0002-7818-487X
; Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Margareta Jelić
orcid.org/0000-0002-2478-0756
; Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Osnovni cilj istraživanja bio je ispitati ulogu rodnog identiteta i stava prema rodnim ulogama u objašnjavanju stava prema pravu lezbijki i gejeva na roditeljstvo, s obzirom na to da nenormativne seksualne orijentacije dovode u pitanje binarnu i hijerearhijski organiziranu predodžbu odnosa između muškaraca i žena. Dodatni cilj bio je provjeriti jesu li sociodemografske karakteristike koje su se pokazale važnim prediktorima stavova prema homoseksualnim osobama, poput dobi, stupnja obrazovanja, religioznosti i političkog opredjeljenja, također odrednice podržavanja prava gejeva i lezbijki na roditeljstvo te hoće li se rodni identitet i stav prema rodnim ulogama pokazati odrednicama ovog stava i nakon što se njihov utjecaj kontrolira. Istraživanje je provedeno internetskom anketom tijekom proljeća 2014. godine, a u njemu su sudjelovale 992 heteroseksualne osobe iz Hrvatske oba spola (70% žena) u dobi od 18 do 79 godina. Rezultati pokazuju da sudionici/e manje podržavaju roditeljska prava gej muškaraca u odnosu na roditeljska prava lezbijki te da žene imaju pozitivnije stavove nego muškarci prema roditeljskim pravima i gejeva i lezbijki. U skladu s očekivanjima, prava lezbijki i gejeva na roditeljstvo više podržavaju manje religiozne osobe i sudionici lijevog političkog opredjeljenja, kao i sudionici/e koji žive u izvanbračnoj zajednici u odnosu na one u braku. Dob i stupanj obrazovanja nisu se pokazali prediktivnima, ali ni rodni identitet. Pokazalo se, međutim, da, u skladu s očekivanjima, negativniji stav prema pravu na roditeljstvo lezbijki i gejeva imaju osobe s tradicionalnijim stavom prema rodnim ulogama te sudionici/e koji su i sami roditelji.
Ključne riječi
stavovi o pravu na roditeljstvo gejeva i lezbijki; rodni identitet; stavovi prema rodnim ulogama; hrvatski građani; sociodemografska obilježja
Hrčak ID:
225764
URI
Datum izdavanja:
31.8.2019.
Posjeta: 2.614 *