hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Disipativna (razbacana) struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”

Karlo Bezak ; Hrvatske šume, Zagreb
Danko Kuric ; Hrvatske šume, Zagreb
Miljenko Vrepčević ; Hrvatske šume, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (854 KB) str. 35-56 preuzimanja: 460* citiraj
APA 6th Edition
Bezak, K., Kuric, D. i Vrepčević, M. (2007). Disipativna (razbacana) struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”. Šumarski list, 131 (1-2), 35-56. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/20920
MLA 8th Edition
Bezak, Karlo, et al. "Disipativna (razbacana) struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”." Šumarski list, vol. 131, br. 1-2, 2007, str. 35-56. https://hrcak.srce.hr/20920. Citirano 02.12.2020.
Chicago 17th Edition
Bezak, Karlo, Danko Kuric i Miljenko Vrepčević. "Disipativna (razbacana) struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”." Šumarski list 131, br. 1-2 (2007): 35-56. https://hrcak.srce.hr/20920
Harvard
Bezak, K., Kuric, D., i Vrepčević, M. (2007). 'Disipativna (razbacana) struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”', Šumarski list, 131(1-2), str. 35-56. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/20920 (Datum pristupa: 02.12.2020.)
Vancouver
Bezak K, Kuric D, Vrepčević M. Disipativna (razbacana) struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”. Šumarski list [Internet]. 2007 [pristupljeno 02.12.2020.];131(1-2):35-56. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20920
IEEE
K. Bezak, D. Kuric i M. Vrepčević, "Disipativna (razbacana) struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”", Šumarski list, vol.131, br. 1-2, str. 35-56, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20920. [Citirano: 02.12.2020.]

Sažetak
Šume su kaotični nelinearni dinamički sustavi, što znači kako im se stanje mijenja sukladno pravilima koje diktiraju zakoni prirode.
Autori istražuju disipativno stanje, brzinu rasta i produkciju sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici Slavir. Tijekom istraživanja primjenjuju Teoriju nelinearnih dinamičkih sustava i Teoriju disipativnih struktura. Kompleksnim jednadžbama rasta i razvoja debljinske i visinske strukture analiziraju stanje i brzinu rasta sjemenjača hrasta lužnjaka. Teorijom o disipativnim strukturama klasificirane su sastojine na: ravnotežne, periodične, neperiodične i kaotične. Disipativne šume, u ravnoteži, blizu ravnoteže i daleko od ravnoteže.
Pojam disipativna struktura uveo je belgijski kemičar i fizičar Ilyje Prigogine, kako bi objasnio koherentno ponašanje u sustavima daleko od stanja ravnoteže. Njime se objašnjava uska povezanost između strukture i reda na jednoj i disipacija na drugoj strani. Teorija disipativnih struktura govori o kretanju od reda prema neredu i sve većoj entropiji. Prema drugom zakonu termodinamike, dok entropija raste, energija se gubi ireverzibilno. Rasipanje energije koje je ireverzibilno na molekularnoj razini prati suprotan proces uređenog kaosa na subatomskoj razini. Prema Prigoginu, disipativne strukture su otoci reda u moru nereda, održavajući i povećavajući svoj red na način da povećavaju nered svojeg okruženja.
Izrađena je karta disipativne strukture sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) za gospodarsku jedinicu Slavir. Za I. bonitet konstruirani su standardni nizovi visina, a za svako stanje sastojina iteracijama dobiveni su parametri regresijskih nizova tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta. Za disipativnu strukturu sastojina konstruirane su volumne prirasno-prihodne tablice i tablice novčane vrijednosti drvnih sortimenata na I. bonitetu.
Signifikantne su razlike u produkciji i novčanoj vrijednosti drvnih sortimenata za disipativnu strukturu hrasta lužnjaka (Quercus robur L.).
Mlade sastojine u fazi prvih kulminacija prirasta, do 20 godina starosti, površine 1204 ha u disipativnoj strukturi su početno stanje. Karakteristična značajka kaotičnih sustava je njihova osjetljiva ovisnost o početnim uvjetima.
I najmanji biotički i abiotički poremećaj može prouzročiti nelinearni povratni učinak.

Hrčak ID: 20920

URI
https://hrcak.srce.hr/20920

[engleski]

Posjeta: 882 *