hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Suverena država – temeljni pravnopolitički projekt moderne (2)

Dragutin Lalović ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (237 KB) str. 27-38 preuzimanja: 1.226* citiraj
APA 6th Edition
Lalović, D. (2005). Suverena država – temeljni pravnopolitički projekt moderne (2). Politička misao, 42 (3), 27-38. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/20936
MLA 8th Edition
Lalović, Dragutin. "Suverena država – temeljni pravnopolitički projekt moderne (2)." Politička misao, vol. 42, br. 3, 2005, str. 27-38. https://hrcak.srce.hr/20936. Citirano 25.11.2020.
Chicago 17th Edition
Lalović, Dragutin. "Suverena država – temeljni pravnopolitički projekt moderne (2)." Politička misao 42, br. 3 (2005): 27-38. https://hrcak.srce.hr/20936
Harvard
Lalović, D. (2005). 'Suverena država – temeljni pravnopolitički projekt moderne (2)', Politička misao, 42(3), str. 27-38. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/20936 (Datum pristupa: 25.11.2020.)
Vancouver
Lalović D. Suverena država – temeljni pravnopolitički projekt moderne (2). Politička misao [Internet]. 2005 [pristupljeno 25.11.2020.];42(3):27-38. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20936
IEEE
D. Lalović, "Suverena država – temeljni pravnopolitički projekt moderne (2)", Politička misao, vol.42, br. 3, str. 27-38, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20936. [Citirano: 25.11.2020.]

Sažetak
U prvome dijelu članka bio je izložen pojmovni okvir politologijskog
pristupa državi na temelju odabranih ključnih uvida suvremene
političke teorije o državi. Drugi dio članka kritički raspravlja o dosezima i smislu tih uvida te predlaže moguću djelomičnu rekonstrukciju glavnih tipova države kao metodičku osnovicu za razvojna i komparativna istraživanja procesa tzv. tranzicije. Kao metodička osnovica za suvremenu rekonstrukciju teorije države može poslužiti tip pristupa državi preko sklopa temeljnih pojmova (moći, vlasti, autoriteta), koji je izložio A. Passerin d’Entrèves. Produktivno razvijanje te osnovice može se zadobiti kritičkim ispitivanjem mogućnosti kombiniranja sistematskoga pristupa Passerin d’Entrevèsa, genealogijskoga Barret-Kriegel i povijesnopolitičkoga Q. Skinnera. Ujedno autor ističe kako puna rekonstrukcija pojma države nije moguća bez istodobne rekonstrukcije pojma društva. Država kao temeljni pravnopolitički projekt moderne moguća je samo kao komplementarni proces ozbiljenja (građanskog) društva kao temeljnoga politekonomskog projekta moderne. Država (suverena) i društvo (građansko) moderne su tvorbe svrhom čijeg je postojanja pravno, ekonomsko i političko subjektiviranje individuuma. Sukonstitutivna sveza države i društva, uvjet mogućnosti zbiljskoga procesa emancipacije individuuma u moderni, metodički je središnja teza u razumijevanju države i logike suverenosti. Rekonstruirano cjelovito razumijevanje države omogućuje i analitički valjano razlikovanje tipova država u komparativnim istraživanjima.
U ovom se radu predlaže, u obliku radne hipoteze, razlikovanje dvaju čistih tipova (moderne) države: države moći (Machtstaat) i pravne države (Rechtsstaat). Rekonstrukcija modernog pojma države i njezinih glavnih oblika, pruža zaključnu mogućnost da se naznači i metodički naputak za istraživanje logike tranzicije, kao tranzicije prema suverenoj pravnoj državi u punini njezinih suvremenih
određenja.

Ključne riječi
država; suverenost; društvo; moderna; država moći; pravna država; Passerin d’Entreves; Barret-Kriegel; Skinner

Hrčak ID: 20936

URI
https://hrcak.srce.hr/20936

[engleski]

Posjeta: 1.709 *