Kineziologija, Vol. 35. No. 1., 2003.
Izvorni znanstveni članak
Uloga sporta u borbi za turiste: figuralna perspektiva razvoja sportskog turizma
Paul De Knop
; Vrije Universiteit, Brussels, Belgium and Tilburg University, Netherlands
Jo Van Hoecke
; Vrije Universiteit Brussels, Belgium
Sažetak
Uvod
Osnovna pretpostavka ovog istraživanja jest da je sportski turizam, koji uključuje sve oblike aktivne i pasivne uključenosti u sportske aktivnosti, bez obzira jesu li to organizirani ili neformalni oblici sportske aktivnosti zbog nekomercijalnih ili komercijalnih/poslovnih razloga, a zahtijeva putovanje od kuće ili s radnog mjesta radi sportske aktivnosti (Standeven i De Knop, 1999), društveni fenomen koji postaje sve značajniji i sve se brže razvija. Međuovisnost između turizma i sporta postaje sve izrazitija. Odnos je simbiotičan: sport potiče razvoj turizma, a turizam također utjece na sport. Sport i turizam intrinzično su povezani, pa kako globalizacija napreduje tehnološki, telekomunikacijski i prometno, otvaraju se nove uzbudljive mogućnosti za obogaćivanje turističkog iskustva kroz sport, kao i za ubrzanje sportskog razvoja kroz turizam. Brojni aspekti suvremenog sportskog turizma razvili su se na temelju ranijih oblika, što je očekivano uzme li se u obzir širok raspon društvenih promjena koje su se događale u prošlosti. Teorija civilizacijskih procesa (Elias i Dunning, 1986) korištena je u ovoj studiji da bi se objasnio razvoj turizma, kao i razvoj sportskog turizma unutar njega.
Metode
Sukladno ciljevima istraživanja, pregledana je literatura i analizirane su cetiri vrste podataka:
1. datumi osnivanja i datumi razvoja sportsko-turističkih kompanija (npr. Club Med, Center Parcs, ..);
2. datumi kada su se počeli provoditi sportsko- turisticki programi po opcinama i zemljama;
3. datumi seminara i kongresa koji su se odnosili na sportski turizam;
4. datumi pojavljivanja sportskog turizma u novijoj znanstvenoj literaturi.
Da bi se dobio dublji uvid u važnost sportskog turizma kao stalne potrage za zabavom i zadovoljstvom, provedeno je i izvorno istraživanje. Provedeni su dubinski intervjui na slijedećim uzorcima:
● 250 ispitanika koji su ljetovali 1996. godine na Bombannima (Francuska) u sportsko-turističkim klubovima u organizaciji UCPA;
● 250 studenata briselskog Sveucilišta Vrije (Belgija) koji su sudjelovali u sportski aktivnom ljetovanju.
Rasprava i zaključci
Autori su pokazali da današnja široka i čvrsta povezanost sporta i turizma potječe još iz antičkih vremena.
Figuralna perspektiva korištena je da bi se ispitao odnos između turizma i sporta. Proces uljubivanja (civilizacijski proces) karakterizira promjena konvencionalnih pravila etikete i ponašanja koji omogucuju znatno veću emocionalnu kontrolu. Prema Eliasu i Dunningu (1986), rekreacijske aktivnosti u naprednim industrijskim društvima tvore enklavu za socijalno prihvatljivo poticanje uzbuđenja inače odmjerenog ponašanja u javnosti. Specifična priroda i funkcije rekreacije ne mogu se shvatiti ako nismo svjesni da su javna i osobna razina emocionalne kontrole u razvijenim zemljama postale znatno više nego u slabije diferenciranim društvima. Sva ljudska društva obilježavaju neki oblici društvenih ili individualnih ograničenja, ali relativno snažna i podjednaka distribucija kontrole, karakteristična za pripadnike diferenciranih i kompleksnih društava, pojavila se tijekom specificnih transformacija društvenih i individualnih struktura. To je indikativno za dugotrajan civilizacijski proces koji, pak, postaje ovisan o rastucoj učinkovitosti kontrolirajuće organizacije složenih društava te organizacije države. Sportski turizam pruža mogućnosti za poticanje emocija i uzbuđenja u društveno prihvatljivom kontekstu. Pobjeći od svakodnevnog života možemo na različite načine; primjerice, ostati kod kuće i ne raditi ništa, jedna je od opcija. Sportski turizam jedan je od brojnih načina razbijanja dnevne rutine. Figuralni sociolozi, zato, na sportski turizam gledaju kao na ‘potragu za uzbuđenjem’. Takvo gledanje potvrđeno je i nekolikim izja- vama koje su dali sportski turisti i studenti koji su imali ‘sportsko-turističko iskustvo’. Sportski turizam može pozitivno doprinijeti svakodnevnom životu pojedinca s aspekta zdravlja, samopoštovanja i samoodređenja. Iz psihološke perspektive je utvrđeno da su najuobičajeniji motivacijski faktori za sudjelovanje u sportsko-turističkim aktivnostima: bijeg od svega, opuštanje, druženje, mašta, zdravlje i fitnes, rekreacija, prekidanje dnevne rutine, ‘potraga za uzbuđenjem’ i avantura. ‘Potraga za uzbuđenjem’, kako je definiraju sportski turisti, daje mogucćnost da se stvore ugodni oblici uzbubenja i napetosti, ugodnost kojih je kontrast svakodnevnoj rutini u (monotonim) modernim društvima. Međutim, socijalne i ekonomske funkcije sportskog turizma ne bi trebale biti precijenjene: niže klase, naime, ne sudjeluju u sportskom turizmu (u ovom trenutku sportski turizam nije univerzalni trend jednako rasprostranjen po cijelom svijetu, vec je to većinom fenomen koji se povezuje s dobrostojećim zapadnim grabanima); bavljenje sportom za vrijeme odmora ne mora nužno proizvesti pozitivne zdravstvene učinke; ekonomska važnost sportskog turizma još uvijek se ne oslanja na pouzdanu statistiku; utjecaj sportskog turizma može poprimiti i neke nepoželjne vidove u odnosu na prirodni i društveni okoliš, a brojni objekti, nastali iz i za sportski turizam (npr. aerodromi, golf tereni, hoteli …), malo doprinose dobrobiti opće populacije pojedinog naroda (Urry, 1990). To su također zanimljive postavke koje predstavljaju polazišta za buduća istraživanja.
Ključne riječi
Civilisation process; tourism niche; history; significance; sociology
Hrčak ID:
226334
URI
Datum izdavanja:
24.10.2003.
Posjeta: 1.784 *