hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Povezanost varijabli šutiranja na gol s konašnim rezultatom rukometnih utakmica Europskog prvenstvu 2000. godine za muškarce

Dinko Vuleta ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia
Dragan Milanović ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia
Hrvoje Sertić ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia

Puni tekst: engleski, pdf (383 KB) str. 168-173 preuzimanja: 150* citiraj
APA 6th Edition
Vuleta, D., Milanović, D. i Sertić, H. (2003). Relations among variables of shooting for a goal and outcomes of the 2000 men’s european handball championship matches. Kinesiology, 35. (2.), 168-173. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/226884
MLA 8th Edition
Vuleta, Dinko, et al. "Relations among variables of shooting for a goal and outcomes of the 2000 men’s european handball championship matches." Kinesiology, vol. 35., br. 2., 2003, str. 168-173. https://hrcak.srce.hr/226884. Citirano 21.10.2021.
Chicago 17th Edition
Vuleta, Dinko, Dragan Milanović i Hrvoje Sertić. "Relations among variables of shooting for a goal and outcomes of the 2000 men’s european handball championship matches." Kinesiology 35., br. 2. (2003): 168-173. https://hrcak.srce.hr/226884
Harvard
Vuleta, D., Milanović, D., i Sertić, H. (2003). 'Relations among variables of shooting for a goal and outcomes of the 2000 men’s european handball championship matches', Kinesiology, 35.(2.), str. 168-173. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/226884 (Datum pristupa: 21.10.2021.)
Vancouver
Vuleta D, Milanović D, Sertić H. Relations among variables of shooting for a goal and outcomes of the 2000 men’s european handball championship matches. Kinesiology [Internet]. 2003 [pristupljeno 21.10.2021.];35.(2.):168-173. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/226884
IEEE
D. Vuleta, D. Milanović i H. Sertić, "Relations among variables of shooting for a goal and outcomes of the 2000 men’s european handball championship matches", Kinesiology, vol.35., br. 2., str. 168-173, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/226884. [Citirano: 21.10.2021.]

Sažetak
Uvod
Svaka rukometna utakmica prigoda je za registriranje velike kolicine podataka o vrstama i kvaliteti djelovanja pojedinih igrača i sastava, koji su pogodni za interpretaciju. Istraživanja parametara situacijske efikasnosti u rukometnoj igri pružaju mogućnosti za predviđanje konačnog rezultata rukometne utakmice. U članku se znanstveno propituju pojedini elementi tehničko–taktičkog djelovanja u rukometu, čime se nastoji dati doprinos boljem razumijevanju njihove važnosti s obzirom na uspješnost ekipa. Naime, nisu svi situacijski pokazatelji uvijek jednako važni za konačan ishod utakmice ili, drugim riječima, različiti situacijski pokazatelji aktivnosti u fazi obrane i napada različito modeliraju konačan rezultata utakmice. Cilj je ovog istraživanja utvrditi povezanost tipičnih pokazatelja efikasnosti šutiranja na gol s konačnom rezultatom utakmice u vrhunskom rukometu.
Metode istraživanja
Podatke su prikupljali osposobljeni promatrači EHF-a na uzorku od 38 utakmica. Uzorak entiteta činilo je 12 reprezentacija koje su se plasirale u završnicu 4. europskog rukometnog prvenstva za rukometaše: Skupina A - Španjolska ESP, Njemacka GER, Francuska FRA, Hrvatska CRO, Norveška NOR i Ukrajina UKR; Skupina B - Rusija RUS, Švedska SWE, Portugal POR, Danska DEN, Slovenija SLO i Island ISL.
Uzorak manifestnih varijabli cini 12 varijabli standardnih pokazatelja situacijske efikasnosti šutiranja na gol koji se na utakmicama regis- triraju za svaku ekipu. Kriterijska varijabla je binarno definirana na temelju konacnih rezultata rukometnih utakmica - POBJEDNICI I PORAŽENI. Za svaki podatak šutiranja na gol izračunati su osnovni deskriptivni parametri, a izračunati su i koeficijenti korelacije između prediktorskih varijabli. Prediktivna vrijednost varijabli šutiranja na gol u odnosu na kriterijsku varijablu utvrdila se algoritmom multiple regresije u statističkom paketu STATISTICA FOR WINDOWS, verzija 5.0.
Rezultati i rasprava
U tablici 1 nalaze se podaci o prosječnim uspješnim i neuspješnim šutiranjima na gol koje su izvele i pobjedničke i poražene ekipe zajedno. Odnos između uspješnih i neuspješnih realizacija šutiranja s različitih pozicija pokazuje da je najveća efikasnost postignuta šutiranjem iz prodora (76.95%), šutiranjem sa 6 m (73.36%), šutiranjem iz protunapada (73%) i šutiranjem iz 7 m (71.3%), s puno manjom efikasnošću završavali su napadi šutiranjem s krilnih pozicija (51.85%) i posebno šutiranjem s vanjskih pozicija (37.1%). U posljednje dvije varijable postignuta efikasnost nije bila na očekivanoj razini (s distance oko 50%, a s krilnih pozicija oko 60%). U tablici 2 prikazani su osnovni deskriptivni parametri šutiranja na gol posebno za pobjedničke i posebno za poražene ekipe. U tablici 3 prikazani su rezultati povezanosti varijabli šutiranja na gol. Od ukupno 66 koeficijenata korelacije, na razini 0.01 znacajna su samo 4, odnosno 7%, i sva su četiri negativnog predznaka tek nešto iznad granice statističke značajnosti (-.30 do -.36). U modelu promatranih rukometnih igara veći broj uspješnih ili neuspješnih realizacija s vanjskih pozicija uvjetuje manji broj uspješnih realizacija s krilne pozicije, pozicije kružnog napadača ili prolazom prema golu. U taktickom smislu ekipe su primjenjivale model igre u kojemu je prevladavala ili re- alizacija napada s distance ili s po- zicije linijskih igraca (krilni i kružni na- padaci).
U tablici 4 prikazani su rezultati povezanosti varijabli šutiranja na gol pobjednickih (ispod velike dijagonale) i poraženih (iznad velike dijagonale) ekipa.

Kod pobjednickih ekipa je od ukupno 66 korelacijskih koeficijenata samo njih 11 statis- ticki znacajno (17%) na razini od 0.01; osam ih ima negativan predznak i krecu se u intervalu od -.33 do -.56, a tri imaju pozitivan predznak u intervalu od .33 do .48. Dobiveni korelacijski koeficijenti govore o specificnim relacijama iz- mebu varijabli šutiranja na gol iz daljine us- pješno ili neuspješno s preostalim varijablama šutiranja koje nedvosmisleno ukazuju na cinje- nicu da ekipe rjebe šutiraju s ostalih pozicija odluce li se na realizaciju s vanjskih pozicija (što može biti determirano snagom pobjednic- ke momcadi).
Kod poraženih ekipa samo njih 17 statis- ticki je znacajno (26%) na razini 0.01. - 11 ih ima negativan predznak (-.30 do -.50), a šest pozitivan predznak (.31 do .47). Poražene su ekipe svoje napadacke akcije uglavnom kon- cipirale i završavale s krilnih pozicija, jer su šu- tevi s vanjskih pozicija bili neuspješni, odnosno, ako su šutevi s vanjskih pozicija bili uspješni, manji broj lopti bio je upucen krilnim igracima te je neuspješnih šuteva s krilnih pozicija bilo manje.
U tablici 5 nalaze se informacije o regre- sijskoj povezanosti izmebu prediktorskih va- rijabli šutiranja na gol i kriterijske varijable pob- jeda – poraz. Koeficijent multiple korelacije (.71) je statisticki znacajan i nema nikakve sumnje da se uspjeh, odnosno pobjeda u rukometnim utakmicama može prognozirati na temelju vari- jabli šutiranja na gol. Time je objašnjeno 50% zajednicke varijance razlicitih nacina uspješnih i neuspješnih realizacija napada u rukometu i binarno definiranog konacnog rezultata utakmi- ce. I u ovom radu utvrben je razlicit doprinos prediktorskih varijabli definiranju kriterijske vari- jable. Na temelju parcijalnog regresijskog koeficijenta i pripadajucih F-testova za proc- jenu njihove znacajnosti može se zakljuciti da cetiri varijable znacajno (99%) utjecu na uspješ- nost u igri.
Najvecu pozitivnu projekciju na konacan re- zultat utakmice ima varijabla FSHM (.53) koja dobro razlikuje uspješne i neuspješne ekipe. Znaci, za uspjeh u rukometnoj utakmici treba izvesti što veci broj uspješnih šutiranja s dis- tance. Da bi u tom uspjeli, vanjski pucaci mora- ju biti vrlo precizni i moraju imati vrlo jake udar- ce, a ne smiju obrambenim igracima dozvoliti prekid igre (ometanjem, blokiranjem i sprecav- anjem).
Druga varijabla po velicini utjecaja na ko- nacni rezultat utakmica je 6MCSHM (.39). Pobjednicke su ekipe izvodile dosta akcija koje su završavale na liniji vratareva prostora i to uspješno, a to pokazuje da je preciznost šuta sa šest metara ili tzv. “zicer” izuzetno važna

varijabla o kojoj ovisi generalna efikasnost, odnosno uspjeh u igri. Efikasnost šutiranja sa šest metara važna je kad protivnik igra neku od dubokih formacija (zonsku ili kombiniranu) gdje se pokušava sprijeciti vanjske pucace da budu efikasni sa svojih pozicija, jer time au- tomatski otvara prostor za stvaranja izglednih situacija za šut s pozicije kružnog napadaca. Treca varijabla je FSHmiss (-.38). Puno neuspješnih udaraca prema golu s distance (blok, obrane vratara, vratnice) otvara protiv- nickim ekipama velike mogucnosti za izvobe- nje prve faze napada – protunapada, iz koje je
najlakše postici pogodak.
Šetvrta varijabla po velicini utjecaja na konacni rezultat utakmica je 7MTmiss i ima negativan predznak (-.31). Visok postotak reali- zacije šuta sa sedam metara izuzetno pozi- tivno i motivirajuce djeluje na cijelu ekipu.
Varijabla WSHM (.27) još uvijek ima znacajnu prediktivnu moc na razini 95% (.05). Suvremeni rukomet zahtijeva u kompoziciji eki- pe izuzetno kvalitetne, opasne i efikasne krilne igrace koji su sposobni uskociti i s malih kutova te primjenom razlicitih nacina šutiranja iz skoka (zavrtuljak, lob i dr.) postici pogodak. Izuzetno je važno da krilni igraci imaju visok postotak realizacije šuta, jer se puno akcija završava na krilnim pozicijama tzv. stvaranjem viška igraca.
Zadnja varijabla s pozitivnom predikcijskom moci jest FBSHM (.25). Realizacija protu- napada podrazumijeva visoku efikasnost raz- licitih obrambenih formacija ili vratarovih obra- na. Novo pravilo da se može krenuti s centra iako se igraci protivnicke ekipe još nisu vratili na svoju polovinu igrališta, omogucuje više pro- tunapada i ubrzalo je rukometnu igru.
Zaključak
Najveću frekvenciju od svih varijabli ima FSHmiss (12.60), odnosno FSHM (7.55), tj. od ukupnog broja realizacija skoro polovica (44.61%) izvedena je šutiranjem s vanjskih pozicija. Pobjedničke ekipe su pokazale znatno višu efikasnost šutiranja s vanjskih pozicija (43.20%) od poraženih ekipa (32.52%) i šutiranja sa 7 m (76.53%) prema (65.76%). Regresijska analiza pokazala je povezanost prediktorskih varijabli šutiranja na gol s konačnim rezultatima rukometne utakmice. Multipli i parcijalni regresijski koeficijenti pokazuju da konačni rezultat utakmice značajno ovisi o realizaciji šutiranja s različitih udaljenosti, odnosno s različitih igračkih mjesta. Multipla korelacija (.71) je statistički značajna i nema nikakve sumnje da prediktorske varijable dijele 50% zajedničke varijance s rezultatima rukometnih utakmica. Ekipe koje su pobjeđivale na utakmicama europskog prvenstva u rukometu izvodile su više uspješnih šutiranja s devet metara (FSHM), 6 metara (6MCSHM) i krila (WSHM) te manje neuspješnih šutiranja sa 6 metara (6MCSHmiss), 9 metara (FSHmiss) i 7 metara (7MTmiss). Očigledno je da postotak šutiranja s distance i s linije 6 metara diskriminira uspješne od neuspješnih ekipa. Uz to ekipe koje pobjeđuju izvode manje neuspješnih šutiranja sa 7 metara.

Hrčak ID: 226884

URI
https://hrcak.srce.hr/226884

[engleski] [njemački]

Posjeta: 376 *