hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj

Dražen Tumara   ORCID icon orcid.org/0000-0002-2798-4797 ; Energetski institut Hrvoje Požar
Slobodan Kolbah ; Geotermalna energija d.o.o.
Mladen Škrlec ; Geotermalna energija d.o.o.
Sanja Živković ; Energetski institut Hrvoje Požar

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 51-56 preuzimanja: 571* citiraj
APA 6th Edition
Tumara, D., Kolbah, S., Škrlec, M. i Živković, S. (2019). Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj . Nafta i Plin, 39 (159. - 160.), 51-56. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/227193
MLA 8th Edition
Tumara, Dražen, et al. "Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj ." Nafta i Plin, vol. 39, br. 159. - 160., 2019, str. 51-56. https://hrcak.srce.hr/227193. Citirano 13.06.2021.
Chicago 17th Edition
Tumara, Dražen, Slobodan Kolbah, Mladen Škrlec i Sanja Živković. "Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj ." Nafta i Plin 39, br. 159. - 160. (2019): 51-56. https://hrcak.srce.hr/227193
Harvard
Tumara, D., et al. (2019). 'Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj ', Nafta i Plin, 39(159. - 160.), str. 51-56. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/227193 (Datum pristupa: 13.06.2021.)
Vancouver
Tumara D, Kolbah S, Škrlec M, Živković S. Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj . Nafta i Plin [Internet]. 2019 [pristupljeno 13.06.2021.];39(159. - 160.):51-56. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/227193
IEEE
D. Tumara, S. Kolbah, M. Škrlec i S. Živković, "Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj ", Nafta i Plin, vol.39, br. 159. - 160., str. 51-56, 2019. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/227193. [Citirano: 13.06.2021.]

Rad u XML formatu

Sažetak
U posljednjih nekoliko godina je na području korištenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj došlo do naznaka nešto svijetlije budućnosti. Dvadesetak godina od razrade geotermalnog polja Velika Ciglena s četiri bušotine, nakon ponovljenih proizvodnih testova i izgradnje površinskog sustava, investitor MB Holding je krajem 2018. godine u proizvodnju pustio prvu geotermalnu elektranu u Hrvatskoj čiji ukupni instalirani kapacitet iznosi >16,5 MWe. Zbog ograničenja elektroenergetske mreže i ugovornih ograničenja, trenutno se distribuira 10 MWe. Na sjeverozapadu Republike Hrvatske, u Draškovcu, razvija se inovativna geotermalna elektrana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae. Na geotermalnom polju Zagreb koje je otkrila, razradila i pustila u proizvodnju INA davne 1988. godine, nedavno preuzetog od privatnog investitora GPC Instrumentation Process d.o.o., u sklopu dodatnih istraživanja nabavljena je oprema i uključeni dodatni korisnici kako bi se povećalo korištenje geotermalne energije u svrhu toplinarstva. Tvrtka Geotermalna energija d.o.o. izradila je kompletno projektiranje, nadzor izrade i opremanja prve privatne investicije za izradu duboke geotermalne bušotine u Bošnjacima kraj Županje za potrebe visokotehnološke stakleničke proizvodnje. Detaljne studije za razvoj korištenja geotermalne energije napravljene su za niz lokacija uključujući Karlovac, Babinu Gredu, Viroviticu, općine Šandrovac, Cestica i dr. Također, interes za korištenjem geotermalne energije porastao je u nekoliko toplica poput Varaždinskih Toplica i Velike, a u Bjelovaru je u tijeku bušenje (do nekoliko stotina metara) u svrhu izgradnje novih.
Geotermalna voda se trenutno za kupanje i grijanje prostora te rehabilitacijske svrhe koristi u 18 toplica. Osim u toplicama, geotermalna energija se koristi u toplinarstvu u Topuskom, Zagrebu i Bizovcu te u stakleničkoj proizvodnji povrća (Sv. Nedelja, Bošnjaci i Krapinske Toplice).
Primjena plitke geotermalne energije je u porastu i najviše se koristi u industriji, trgovačkim centrima, hotelima, skladištima, ali i za individualno grijanje stambenih objekata.
Analizom samo utvrđenog potencijala za koje su izdane istraživačke i eksploatacijske dozvole za korištenje geotermalne energije u svrhu proizvodnje električne energije dolazi se do vrijednosti procijenjene moguće instalirane električne snage u iznosu višem od 100 MWe, što je tek manji dio od očekivanih resursa sjeverne Hrvatske. Također, procjene moguće utvrđene instalirane toplinske snage za direktno korištenje, kreću se između 750 do 1300 MWt/godišnje što je ekvivalent 1/4 godišnjeg korištenja prirodnog plina u Hrvatskoj. Preostali veći dio potencijala preostaje za utvrditi našim geolozima i naftašima.

Ključne riječi
geotermalna energija; proizvodnja električne energije; direktno korištenje

Hrčak ID: 227193

URI
https://hrcak.srce.hr/227193

Posjeta: 805 *