Pregledni rad
VOJNICI IZ HERCEGOVINE U MLETAČKIM KOPNENIM POSTROJBAMA (18. STOLJEĆE)
Lovorka Čoralić
orcid.org/0000-0002-9333-7221
; Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Sažetak
Tijekom ranog novovjekovlja, a ponajprije vrijeme mletačko-osmanskih
ratova u 17. i 18. stoljeću, okosnicu mletačkih prekojadranskih kopnenih
snaga činile su postrojbe pod nazivom Fanti oltramarini i Croati a
cavallo. Njihovo su ljudstvo ponajprije činili vojnici i časnici zavičajem
s mletačkih posjeda od Istre do Albanije i Grčke, ali nisu bili rijetki niti
primjeri udjela vojnika iz drugih, mahom Mletačkoj Republici susjednih
područja. Jedan je takav primjer i udio vojnika iz Hercegovine, zastupljenih
u mletačkim postrojbama tijekom 18. stoljeća, osobito u njegovoj
prvoj polovini, odnosno tijekom odvijanja Malog ili Drugog morejskog
rata (1714. – 1718.). Prema dosadašnjim istraživačkim saznanjima nastalim
uvidom u gradivo iz Archivio di Stato di Venezia (fond Inquisitori
sopra l’amministrazione dei pubblici ruoli) u mletačkim su pješačkim i
konjaničkim postrojbama 18. stoljeća zabilježena 32 hercegovačka vojnika,
užim zavičajem podrijetlom ponajprije iz Mostara i Trebinja. Uglavnom
je riječ o običnim vojnicima, a tek u nekoliko primjera bilježimo i
niže časnike (narednik, kaplari). Pukovnijama i satnijama u kojima su
djelovali hercegovački vojnici zapovijedali su ponajprije dalmatinski i
bokeljski časnici, najčešće odvjetci plemićkih obitelji koje su pokoljenjima
davale Serenissimi visok časnički kadar. Jedinice su bile stacionirane
duž mletačkih istočnojadranskih posjeda (Istra, Dalmacija, Boka), kao i u gradovima i utvrdama duž Veneta. Prema raspoloživim podatcima,
prosječan hercegovački vojnik u mletačkoj vojnoj službi 18. stoljeća bio
je pješak star 23 godine ili konjanik u tridesetim godinama, smeđokos
ili crnokos, srednjega rasta, a dužina njegove vojne službe trajala je –
osobito u ratnom i poratnom vremenu – i po desetak godina. Na kraju
možemo zaključiti: ukupan broj hercegovačkih vojnika u mletačkim postrojbama
nije bio velik, posebice u usporedbi s područjima Dalmacije
(Zadar, Šibenik, Split i njihovo kopneno područje) i Boke (Kotor i kotorski
distrikt) koja su se od početka 15. stoljeća nalazila u sastavu Republike
Svetoga Marka. Međutim, uspoređujući ga s brojem vojnika zavičajem iz
hrvatskih krajeva koji se nisu nalazili pod mletačkom vlašću, opažamo
da je udio Hercegovaca – osobito u prvoj polovini 18. stoljeća – vrijedan
istraživačke pozornosti i znanstvene raščlambe. Naravno, neka buduća
istraživanja će zasigurno dodati neka nova imena na listu vojnika iz Hercegovine
koji su služili u mletačkoj vojsci, ali je teško očekivati da će to
bitno izmijeniti ovdje ocrtanu sliku.
Ključne riječi
Hercegovina; Mletačka Republika; vojna povijest; povijest 18. stoljeća
Hrčak ID:
227767
URI
Datum izdavanja:
11.12.2013.
Posjeta: 1.234 *