Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Određivanje dentalne dobi očitavanjem sa ortopantomograma

Ivana ČUKOVIĆ BAGIĆ ; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Nina Sever ; Dom zdravlja Zapad - Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Hrvoje Brkić ; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Josipa Kern ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 290 Kb

str. 11-18

preuzimanja: 888

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 290 Kb

str. 11-18

preuzimanja: 719

citiraj


Sažetak

Razvojne faze zubi koriste se za određivanje zrelosti i procjenu dobi u brojnim disciplinama; poput dječje i preventivne stomatologije, ortodoncije, forenzične stomatologije, i dr. Cilj: Točnost različitih metoda nije dosad sistematično proučena u hrvatskoj populaciji pa je cilj ovog istraživanja bio odrediti točnost dvije metode; prema Demirjian-u i Haavikko. Materijal i metode: Razvojne faze zuba promatrale su se na ortopantomogramima (OPG) zdrave djece, pacijenata Stomatološkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Uzorak se sastojao od 324 ortopantomograma djece u dobi od 6-16 godina (149 dječaka i 175 djevojčica). Na OPG-ovima je promatrano sedam mandibularnih zuba i određen im je stadij po skalama zrelosti zuba prema Demirjian-u i Haavikko. U obradi podataka primijenjena je deskriptivna statistika, korelacijska analiza (Spearmanov test korelacije rangova) te testovi (Lilliefors test za testiranje normalnosti distribucije, t-test za testiranje značajnosti Spearmanovog koeficijenta korelacije rangova te Mann-Whitneyev test za testiranje razlika između dječaka i djevojčica). Rezultati: Dentalna dob i srednja vrijednost (±S.D. u godinama) između dentalne i realne dobi izračunata je za obje metode. Rezultati su pokazali da Demirjian-ova metoda precjenjuje dob dok Haavikko podcjenjuje dob. Svi podaci bili su obrađeni korelacijskom i regresijskom analizom koja je pokazala da su obje aplicirane metode pokazale signifikantnu korelaciju s realnom dobi (Demirjian-ova metoda imala je koeficijent korelacije 0.93, a metoda po Haavikko 0.89, p< 0.05). Zaključak: Ovo istraživanje na populaciji hrvatske djece pokazalo je visoki koeficijent korelacije za obje metode i ukazalo na njihovu mogućnost primjene u kliničkoj, znanstvenoj i forenzičnoj primjeni.

Ključne riječi

dentalna dob; forenzička stomatologija; rendgenogram, panoramski

Hrčak ID:

21177

URI

https://hrcak.srce.hr/21177

Datum izdavanja:

15.3.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.336 *