hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad
https://doi.org/10.21857/y7v64t5v6y

Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju

Marina Marasović-Alujević ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Puni tekst: hrvatski, pdf (244 KB) str. 147-155 preuzimanja: 236* citiraj
APA 6th Edition
Marasović-Alujević, M. (2019). Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju. Folia onomastica Croatica, (28), 147-155. https://doi.org/10.21857/y7v64t5v6y
MLA 8th Edition
Marasović-Alujević, Marina. "Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju." Folia onomastica Croatica, vol. , br. 28, 2019, str. 147-155. https://doi.org/10.21857/y7v64t5v6y. Citirano 18.06.2021.
Chicago 17th Edition
Marasović-Alujević, Marina. "Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju." Folia onomastica Croatica , br. 28 (2019): 147-155. https://doi.org/10.21857/y7v64t5v6y
Harvard
Marasović-Alujević, M. (2019). 'Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju', Folia onomastica Croatica, (28), str. 147-155. https://doi.org/10.21857/y7v64t5v6y
Vancouver
Marasović-Alujević M. Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju. Folia onomastica Croatica [Internet]. 2019 [pristupljeno 18.06.2021.];(28):147-155. https://doi.org/10.21857/y7v64t5v6y
IEEE
M. Marasović-Alujević, "Romanstvo i slavenstvo u toponimiji otoka zapadnoga dijela splitskoga akvatorija – prilog etimološkomu istraživanju", Folia onomastica Croatica, vol., br. 28, str. 147-155, 2019. [Online]. https://doi.org/10.21857/y7v64t5v6y

Sažetak
Istražujući toponimiju Šolte, Drvenika, Ploče, Čiova i drugih otoka koji pripadaju zapadnomu dijelu splitskoga akvatorija, susreli smo se s nekolicinom prethrvatskih, odnosno starih romanskih toponima koji su postali toliko etimološki neprepoznatljivi da je nekima od njih u literaturi pripisano slavensko podrijetlo. Tako, na primjer, ime pješčane uvale Perna na otoku Drveniku Skok povezuje s hrvatskim apelativom pero, premda je ono, prema našemu mišljenju, nastalo onimizacijom latinskoga apelativa perna u značenju ‘dagnja’. Nedvojbeno hrvatsko podrijetlo Skok pripisuje i imenu otoka Čiovo, zabilježenomu u dokumentima kao Čihovo, za koje pretpostavljamo da je nastalo od dalmatoromanske izvedenice čihata u značenju ‘bočata (voda)’. Imenu uvale Krknaši na otoku Drveniku, čije je romansko podrijetlo Skok prepoznao (< lat. circinus ‘okrugao’) opravdavajući ime okruglim izgledom dvaju pripadajućih otočića, pripisali smo podrijetlo od geografskoga termina krklant koji se odnosi na ‘zaobljeni vrh’. Otočići su, naime, za rimskoga razdoblja tvorili poluotok. S obzirom na to da se dosadašnja istraživanja ovoga prostora nisu provodila na terenu, nakon našega istraživanja mogli smo ispraviti dosadašnje etimologije nekih toponima hrvatskoga postanja. Takav je slučaj s toponimom Soline, imenom uvale na otoku Drveniku, koje nije motivirano imenom grada Solina, nego apelativom sol. Ime otočića Orud Skok dovodi u vezu sa slovenskim apelativom orod ‘oruđe’ umjesto s ribarskim terminom oruo ‘rano i kasno doba dana’, koji je prestao biti dijelom aktivnoga leksika. Predslavensko podrijetlo prepoznali smo i kod nekolicine toponima na otoku Šolti, kao npr. Saskinja < lat. saxum ‘hrid’, Brke < lat. verticata ‘strma’, Promine < lat. promĭnens ‘onaj koji strši’, Šipova < dalm. < lat. siphō ‘vodeni kotao’ < grč. σίφων ‘cijev’.

Ključne riječi
romanski toponimi; hrvatski toponimi; splitski akvatorij; etimologija

Hrčak ID: 229580

URI
https://hrcak.srce.hr/229580

[talijanski]

Posjeta: 494 *