hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Žuta i bijela imela na području Uprava šuma podružnica Našice i Osijek

Marilena Idžojtić ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Milan Glavaš ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Marko Zebec ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Renata Pernar ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Josip Bećarević ; Hrvatske šume UŠP Našice
Karmela Glova ; Hrvatske šume UŠP Našice
Stjepan Plantak ; Hrvatske šume UŠP Osijek

Puni tekst: hrvatski, pdf (425 KB) str. 125-135 preuzimanja: 455* citiraj
APA 6th Edition
Idžojtić, M., Glavaš, M., Zebec, M., Pernar, R., Bećarević, J., Glova, K. i Plantak, S. (2007). Žuta i bijela imela na području Uprava šuma podružnica Našice i Osijek. Šumarski list, 131 (3-4), 125-135. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/21235
MLA 8th Edition
Idžojtić, Marilena, et al. "Žuta i bijela imela na području Uprava šuma podružnica Našice i Osijek." Šumarski list, vol. 131, br. 3-4, 2007, str. 125-135. https://hrcak.srce.hr/21235. Citirano 13.07.2020.
Chicago 17th Edition
Idžojtić, Marilena, Milan Glavaš, Marko Zebec, Renata Pernar, Josip Bećarević, Karmela Glova i Stjepan Plantak. "Žuta i bijela imela na području Uprava šuma podružnica Našice i Osijek." Šumarski list 131, br. 3-4 (2007): 125-135. https://hrcak.srce.hr/21235
Harvard
Idžojtić, M., et al. (2007). 'Žuta i bijela imela na području Uprava šuma podružnica Našice i Osijek', Šumarski list, 131(3-4), str. 125-135. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/21235 (Datum pristupa: 13.07.2020.)
Vancouver
Idžojtić M, Glavaš M, Zebec M, Pernar R, Bećarević J, Glova K i sur. Žuta i bijela imela na području Uprava šuma podružnica Našice i Osijek. Šumarski list [Internet]. 2007 [pristupljeno 13.07.2020.];131(3-4):125-135. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21235
IEEE
M. Idžojtić, et al., "Žuta i bijela imela na području Uprava šuma podružnica Našice i Osijek", Šumarski list, vol.131, br. 3-4, str. 125-135, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21235. [Citirano: 13.07.2020.]

Sažetak
Istraživanje je provedeno na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica (UŠP) Našice (6 šumarija: Ćeralije, Donji Miholjac, Đurđenovac, Koška, Slatina i Voćin) i UŠP Osijek (5 šumarija: Batina, Darda, Đakovo, Levanjska Varoš i Tikveš), za dvije vrste imele: žutu imelu (Loranthus europaeus Jacq.) i bjelogoričnu bijelu imelu (V. album L. ssp. album). Domaćini na kojima su imele istražene bili su: Quercus petraea (Matt.) Liebl., Q. robur L., Q. cerris L., Populus alba L., P. tremula L., P. nigra L., P. ×canadensis Moench, Salix alba L., Fagus sylvatica L., Carpinus betulus L., Prunus avium L., Fraxinus angustifolia Vahl, F. pennsylvanica Marshall, Juglans nigra L. i Robinia pseudoacacia L. U izabranim odsjecima starijima od 30 godina dijagonalnim pregledom evidentiran je broj zaraženih i nezaraženih stabala, te broj grmova imele na zaraženim stablima. Prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka žutom imelom za osam gospodarskih jedinica.
Na području UŠP Našice zaraza lužnjaka žutom imelom značajno je manja (1,7 % od 27.592 pregledanih stabala) nego na području UŠP Osijek (10,1 % od 6.164 pregledana stabla). Za kitnjak je obrnuto, odnosno na području UŠP Osijek zaraza je značajno manja (7 % od 27.518 pregledanih stabala) nego na području UŠP Našice (17,8 % od 11.220 pregledanih stabala). Na zaraženim stablima lužnjaka i kitnjaka prosječno su bila 2 grma imele. Žuta imela dolazi i na ceru, a zabilježena je na 3,7 % od 5.644 pregledana stabla. Na običnoj bukvi i običnom grabu imela je prisutna na području UŠP Osijek, Šumarije Levanjska Varoš.
Na istraživanom području bijela imela nije zabilježena na poljskom jasenu, ali je prisutna na 22,4 % pregledanih stabala pensilvanskog jasena, koji je invazivna vrsta u prirodnim šumama poljskog jasena. Bijela imela prisutna je na svim autohtonim vrstama topola (bijeloj, crnoj i trepetljici), kao i na kanadskoj topoli, a u pojedinim gospodarskim jedinicama zaraza je bila različita (1,5-25 % pregledanih stabala). U tri gospodarske jedinice, u kojima je imela istražena na bijeloj vrbi, bilo je zaraženo od 2,5 do 17,3 % pregledanih stabala. Na području Šumarije Levanjska Varoš imela je zabilježena na divljoj trešnji. Od stranih vrsta, značajna je zaraza bijelom imelom kultura crnog oraha (29 % od 361 pregledanog stabla), a dolazi i na 12,6 % od 318 pregledanih stabala običnog bagrema.

Ključne riječi
Carpinus L.; Fagus L.; Fraxinus L.; Hrvatske šume d.o.o. Zagreb; imela; Juglans L.; Loranthus europaeus Jacq.; Populus L.; Prunus L.; Quercus L.; Robinia L.; Salix L.; UŠP Našice; UŠP Osijek; Viscum album L.; zaraza

Hrčak ID: 21235

URI
https://hrcak.srce.hr/21235

[engleski]

Posjeta: 1.190 *