hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

REGIONALIZACIJA I REGIONALNA EKONOMSKA SURADNJA EUROPSKE INTEGRACIJE

Huguette Laermans ; Visoka škola St.-Niklaas-Belgija, Odjel za ekonomiju, Belgija
Paul Roosens ; Sveučilište u Antwerpenu, Fakultet primjenjene ekonomije, Belgija

Puni tekst: engleski, pdf (361 KB) str. 193-210 preuzimanja: 1.567* citiraj
APA 6th Edition
Laermans, H. i Roosens, P. (2007). REGIONALIZATION AND REGIONAL ECONOMIC COORPORATION EUROPEAN INTEGRATION. Ekonomska misao i praksa, (2), 193-210. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/21282
MLA 8th Edition
Laermans, Huguette i Paul Roosens. "REGIONALIZATION AND REGIONAL ECONOMIC COORPORATION EUROPEAN INTEGRATION." Ekonomska misao i praksa, vol. , br. 2, 2007, str. 193-210. https://hrcak.srce.hr/21282. Citirano 09.05.2021.
Chicago 17th Edition
Laermans, Huguette i Paul Roosens. "REGIONALIZATION AND REGIONAL ECONOMIC COORPORATION EUROPEAN INTEGRATION." Ekonomska misao i praksa , br. 2 (2007): 193-210. https://hrcak.srce.hr/21282
Harvard
Laermans, H., i Roosens, P. (2007). 'REGIONALIZATION AND REGIONAL ECONOMIC COORPORATION EUROPEAN INTEGRATION', Ekonomska misao i praksa, (2), str. 193-210. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/21282 (Datum pristupa: 09.05.2021.)
Vancouver
Laermans H, Roosens P. REGIONALIZATION AND REGIONAL ECONOMIC COORPORATION EUROPEAN INTEGRATION. Ekonomska misao i praksa [Internet]. 2007 [pristupljeno 09.05.2021.];(2):193-210. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21282
IEEE
H. Laermans i P. Roosens, "REGIONALIZATION AND REGIONAL ECONOMIC COORPORATION EUROPEAN INTEGRATION", Ekonomska misao i praksa, vol., br. 2, str. 193-210, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21282. [Citirano: 09.05.2021.]

Sažetak
U vrijeme pisanja ovog članka Europska Unija (EU) navršava pedeset godina svoga postojanja. Sa svojih 27 država članica, i sa Hrvatskom te ostalim zemljama koje će se također pridružiti u budućnosti EU je bez sumnje jedna od najuspješnijih ekonomskih integracijskih blokova u svijetu. Ipak, ekonomska integracija ili regionalizam je uvijek drugo najbolje rješenje u usporedbi sa multilateralnom trgovinskom liberalizacijom. U Rimskom ugovoru (1957), carinska unija je bila izabrana kao temeljna opcija za ekonomsku integraciju, za razliku od područja slobodne trgovine koju su na primjer prihvatile NAFTA i EFTA. Izbor da to bude carinska unija više je zbog političkih nego ekonomskih razloga. Od osnivanja carinske unije 1968, EU je s godinama postala zajedničko tržište, ekonomska zajednica i monetarna zajednica ograničena na zemlje koje su u međuvremenu prihvatile euro. EU kao tržišna ekonomija zahtijeva slobodnu interakciju proizvođača i potrošača. Ipak, unutar carinske unije postoji teorija koja se donekle temelji na predrasudi, a ide u prilog proizvođača. Ova tendencija potvrđena je od strane brojnih EU politika orijentiranih na proizvođače, a koje nisu dostatno kompenzirane blagom politikom zaštite potrošača. Učinak EU nije optimalan u područjima kao što su efikasnost, efektivnost,zastupljenost i odgovornost. Ustav nudi regulatorni okvir za bolji učinak EU. Na žalost Ustav je odbijen 2005. negativnim rezultatima referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj. 23. lipnja 2007. šefovi država EU odlučili su nastaviti rad sa skraćenom verzijom Ustava. Provedba ovakvog Reformskog Sporazuma očekuje se 2009.

Ključne riječi
ekonomska integracija; carinska unija; proizvođači; potrošači; političari; Ustav; Reformski Sporazum

Hrčak ID: 21282

URI
https://hrcak.srce.hr/21282

[engleski]

Posjeta: 2.952 *