Izvorni znanstveni članak
Demografsko izumiranje hrvatskoga istoka
Dražen Živić
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar — Područni centar Vukovar, Vukovar
Sažetak
Predmet istraživanja u ovom radu je ukupno (opće) kretanje stanovništva triju županija hrvatskoga istoka (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska) tijekom posljednjega međupopisnoga razdoblja (2001.-2011.). Cilj istraživanja je utvrditi dosegnutu razinu ukupne depopulacije, prirodnoga pada i negativne migracijske bilance te odrediti tip intenziteta međupopisne promjene broja stanovnika, kao i tip općeg kretanja stanovništva. Suvremena demografska slika promatranog prostora očekivani je odraz dugoročnog i sinergijskog/kumulativnog djelovanja različitih demografskih i nedemografskih čimbenika kretanja i razvoja stanovništva, od kojih su mnogi imali remetilačke učinke, kako na demografski, tako i na društveno-gospodarski razvoj/napredak hrvatskoga istoka. Provedena analiza nedvojbeno je pokazala da u promatranom razdoblju županije hrvatskoga istoka gube stanovništvo i prirodnim i mehaničkim putem, tj. većim umiranjem od rađanja i brojnijim iseljavanjem od doseljavanja. Prema konceptu/kriteriju „ukupnog“ stanovništva, kako je analiza pokazala, ukupna je depopulacija dominantno determinirana negativnom migracijskom bilancom, a prema konceptu/kriteriju „prisutnog“ stanovništva, njegovim prirodnim padom. Brojne su i uglavnom dugoročne demografske, društvene i gospodarske posljedice depopulacije i demografskog izumiranja. Kada su u pitanju dugoročni demografski učinci depopulacije i demografskog izumiranja, oni se najjasnije ističu u biološkom sastavu stanovništva. Najvažniji proces u razvoju biološke strukture stanovništva hrvatskoga istoka jest demografsko starenje.
Ključne riječi
hrvatski istok; ukupna depopulacija; prirodni pad; negativna migracijska bilanca; demografsko izumiranje; starenje stanovništva
Hrčak ID:
232244
URI
Datum izdavanja:
1.5.2019.
Posjeta: 1.007 *