hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad
https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351

Neurološke promjene u dugovječnosti

Nataša Klepac ; Klinički bolnički centar Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Referentni centar za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (106 KB) str. 351-358 preuzimanja: 108* citiraj
APA 6th Edition
Klepac, N. (2019). Neurološke promjene u dugovječnosti. Socijalna psihijatrija, 47 (3), 351-358. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351
MLA 8th Edition
Klepac, Nataša. "Neurološke promjene u dugovječnosti." Socijalna psihijatrija, vol. 47, br. 3, 2019, str. 351-358. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351. Citirano 28.07.2021.
Chicago 17th Edition
Klepac, Nataša. "Neurološke promjene u dugovječnosti." Socijalna psihijatrija 47, br. 3 (2019): 351-358. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351
Harvard
Klepac, N. (2019). 'Neurološke promjene u dugovječnosti', Socijalna psihijatrija, 47(3), str. 351-358. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351
Vancouver
Klepac N. Neurološke promjene u dugovječnosti. Socijalna psihijatrija [Internet]. 2019 [pristupljeno 28.07.2021.];47(3):351-358. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351
IEEE
N. Klepac, "Neurološke promjene u dugovječnosti", Socijalna psihijatrija, vol.47, br. 3, str. 351-358, 2019. [Online]. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351
Puni tekst: engleski, pdf (106 KB) str. 351-358 preuzimanja: 115* citiraj
APA 6th Edition
Klepac, N. (2019). Neurological Changes in Longevity. Socijalna psihijatrija, 47 (3), 351-358. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351
MLA 8th Edition
Klepac, Nataša. "Neurological Changes in Longevity." Socijalna psihijatrija, vol. 47, br. 3, 2019, str. 351-358. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351. Citirano 28.07.2021.
Chicago 17th Edition
Klepac, Nataša. "Neurological Changes in Longevity." Socijalna psihijatrija 47, br. 3 (2019): 351-358. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351
Harvard
Klepac, N. (2019). 'Neurological Changes in Longevity', Socijalna psihijatrija, 47(3), str. 351-358. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351
Vancouver
Klepac N. Neurological Changes in Longevity. Socijalna psihijatrija [Internet]. 2019 [pristupljeno 28.07.2021.];47(3):351-358. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351
IEEE
N. Klepac, "Neurological Changes in Longevity", Socijalna psihijatrija, vol.47, br. 3, str. 351-358, 2019. [Online]. https://doi.org/10.24869/spsih.2019.351

Sažetak
Učestalost neuroloških bolesti kao i njihovo breme postaju rastući problem kao rezultat starenja populacije. Neurološke bolesti povezane su s visokom smrtnošću, invaliditetom, institucionalizacijom i hospitalizacijom a broj ljudi koji boluju od neuroloških bolesti svakim danom sve više raste. Porast učestalosti onesposobljavajućih, neizlječivih neuroloških poremećaja ima poguban utjecaj na bolesnike, obitelji, ali i čitavo društvo, te traženje načina za usporenje njihove progresije i smanjenje učestalosti postaje imperativ. Starenje je povezano s nakupljanjem mnogih patoloških stanja, posebno cerebrovaskularne bolesti, ali i s pojavom neurodegeneracije. U česte neurološke poremećaja koji pogađaju stariju populaciju ubrajamo moždani udar, polineuropatiju, Alzheimerovu bolest i Parkinsonovu bolest. Samo Alzheimerova bolest zahvaća jednu trećinu osoba starijih od 85 godina te se očekuje da se broj oboljelih koji je u 2015. godini procijenjen na 40 milijuna poveća na 135 milijuna do 2050. godine. Svake godine 15 milijuna ljudi širom svijeta doživi moždani udar. Oko 6 milijuna tih ljudi umre u roku od jednog sata, a 5 milijuna bolesnika ostaje trajno onesposobljeno. Incidencija Parkinsonove bolesti raste s godinama i ne pokazuje pad ni u najstarijim dobnim skupinama. Polineuropatija se javlja u 5,5 % starije populacije, njezina prevalencija raste s dobi te je u skupini ispitanika starijih od 80 godina iznosila čak 13,2 %. Epilepsija se relativno češće javlja u starije populacije u usporedbi s djecom i odraslima, a njezina sve veća učestalost u starijih osoba povezana je s porastom različitih etiologija epileptogenih stanja koja mogu predstavljati terapijske ciljeve. Zbog vrhunca incidencije nakon 75. godine starenje globalne populacije u narednim će godinama također rezultirati velikim brojem bolesnika koji boluju od amiotrofične lateralne skleroze. S obzirom na svjetski trend starenja populacije koji ima za posljedicu povećanu učestalost neuroloških bolesti prevencija i adekvatno zbrinjavanje neuroloških zbivanja postaju javnozdravstveno pitanje.

Ključne riječi
Demencija; Cerebrovaskularna bolest; Parkinsonova bolest; Populacijske studije

Hrčak ID: 232352

URI
https://hrcak.srce.hr/232352

[engleski]

Posjeta: 475 *