Stručni rad
Čemu nas neuronauka ne može naučiti o umu?
Andrija Jurić
orcid.org/0000-0002-2603-9806
; Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija
Sažetak
Autor u radu nastoji da ukaže na položaj neuroznanosti u filozofiji uma, domet i metodu njenog istraživanja. Neuroznanost se u ovom radu koristi kao labav termin za označavanje prirodoznanstvenog, objektivnog i empirijskog istraživanja i pristupa svesti iz perspektive trećeg lica. Problem je ovakvog pristupa svesti što implicira da ona ima objektivnu definiciju i intersubjektivne kriterije i da je u celosti objektivni fenomen. Posledica ovih preduvjerenja je eliminacija subjektivnog aspekta svesti iz njene problematike koji je prema nekim autorima sama suština svesti. Taj pristup vodi ili u eliminacijski redukcionizam ili bihejviorizam, tj. sagledavanje ispoljavanja svesti. Neki od glavnih problema na koje će neuroznanost morati da odgovori, ukoliko namerava objasniti svest po sebi, su: modeliranje subjekta i subjektivnosti, subjektivni doživljaj, fenomenalna i kvalitativna svojstva mentalnih stanja, what-is-it-likeness, tačku gledišta i dr. Kao najveći ontološki problem pokazaće se objašnjenje mehanizama kojim nesvesni procesi proizvode svesna stanja, a kao najveći epistemološki: kako je moguća objektivna znanost o subjektivnom?
Ključne riječi
neuroznanost; filozofija uma; svest; bihejviorizam; subjekt; what-is-it-likeness.
Hrčak ID:
232438
URI
Datum izdavanja:
20.12.2019.
Posjeta: 994 *