Prethodno priopćenje
Odnos između rimske države i kršćanstva i klasična rimska jurisprudencija
Henrik-Riko Held
orcid.org/0000-0002-6217-2655
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Martina Ostojić
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U radu se analizira odnos između rimske države i kršćanstva iz perspektive klasične rimske jurisprudencije. Ona je nastajala otprilike u prva dva i pol stoljeća kršćanstva, a nakon toga bila je preuzeta u zakonodavnom pothvatu cara Justinijana u 6. stoljeću, što joj daje dodatnu relevantnost u kontekstu odnosa između rimske države i kršćanstva. Najprije se daje opći pregled razvoja tog odnosa s isticanjem prevrjednovanja općeg pogleda na razloge njihova sukoba. Nakon toga analizira se klasična rimska jurisprudencija u trima područjima za koja je utvrđeno da svjedoče o općenitom odnosu države s religijom te, makar i posredno, s kršćanstvom. Riječ je o eksplikaciji koncepata javnog i sakralnog prava (ius publicum i ius sacrum) i njihovu međusobnom odnosu, stvarnopravnoj kategoriji res divini iuris s potpodjelom na ressacrae, religiosae i sanctae po kojoj su navedene stvari bile izvan pravnog prometa, te problematikom deliktnog prava u kontekstu kršćana i kršćanstva. Uz zaključne napomene ukratko se problematizira pitanje prihvaćanja klasične jurisprudencije u kontekstu kršćanskog carstva usprkos njezinoj vezanosti za poganske koncepte odnosa između sakralne i javne, odnosno državne sfere te njezinoj ulozi u progonu kršćanstva.
Ključne riječi
Kršćanstvo; Rimsko Carstvo; progon kršćana; ius publicum; ius sacrum; rimsko pravo.
Hrčak ID:
232550
URI
Datum izdavanja:
18.12.2019.
Posjeta: 1.271 *