Pregledni rad
Materijalna nadležnost Ureda europskog javnog tužitelja – hrvatska perspektiva
Lucija Sokanović
; Pravni fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska
Sažetak
Osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja dovršena je važna
faza u razvoju kaznenog prava Europske unije, čijim se početkom tradicionalno
smatra odluka Europskog suda pravde iz 1989. u predmetu
Grčki kukuruz. Iako od presudne važnosti, definiranje materijalne nadležnosti
ostavljeno je, za trajanja pregovora o osnivanju Ureda, kao
jedno od posljednjih pitanja. Ciljevi su rada utvrditi koja su to kaznena
djela za čiju je istragu, kazneni progon i podizanje optužnice nadležan
Ured europskog javnog tužitelja, reperkusije prethodnog utvrđenja u
kontekstu nacionalnog kaznenog prava te jesu li odredbe o materijalnoj
nadležnosti u skladu sa zahtjevima materijalne zakonitosti. Materijalnu
nadležnost Ureda određuju: Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od
12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem
Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO“) i nacionalno kazneno pravo
transponiranjem Direktive PIF. Središnji dio materijalne nadležnosti
Ureda predstavljaju kaznena djela protiv financijskih interesa Unije,
tzv. kaznena djela PIF, te potom s njima neodvojivo povezana djela i
kaznena djela u vezi sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji ako je
u središtu kriminalnih aktivnosti počinjenje djela protiv financijskih interesa
Unije. Transponiranju Direktive PIF pristupljeno je u Republici
Hrvatskoj površno. Analiza ovih djela pokazuje da zahtjevi materijalne
zakonitosti, koja se sastoji u tome da počinitelj ima pravo znati za koja
kaznena djela može biti odgovoran te koja mu se kazna može izreći,
nisu ispunjeni u cijelosti.
Ključne riječi
Ured europskog javnog tužitelja; materijalna nadležnost; prijevara koja štetno utječe na financijske interese Unije; neodvojivo povezana kaznena djela; vlastita sredstva na temelju PDV-a
Hrčak ID:
232782
URI
Datum izdavanja:
2.12.2019.
Posjeta: 1.275 *