Sažetak sa skupa
SAGORIJEVANJE NA POSLU, STRATEGIJE SUOČAVANJA I DOŽIVLJAJ ORGANIZACIJSKE PRAVEDNOSTI U DJELATNIKA ZAVODA ZA HITNU MEDICINU
Marijana Krijan
orcid.org/0000-0003-4553-7576
; Zavod za hitnu medicinu Požeško – slavonske županije, Matije Gupca 10, 34000 Požega
Slavka Galić
; Opća županijska bolnica Požega, Osječka 107, 34000 Požega
Sažetak
Uvod: Sindrom sagorijevanja ili burn out sindrom označava dugotrajnu iscrpljenost, smanjenu profesionalnu učinkovitost i smanjen interes za posao.
Ciljevi istraživanja: Ovim istraživanjem željela se ispitati povezanost sagorijevanja na poslu s demografskim varijablama (dob, spol, obrazovanje, bračni status, roditeljstvo) i sa subjektivnom procjenom zdravstvenog stanja. Nastojalo se utvrditi je li sagorijevanje na poslu povezano sa strategijama suočavanja sa stresom i s percepcijom organizacijske pravednosti te provjeriti jesu li demografske varijable, subjektivna procjena zdravstvenog stanja, strategije suočavanja sa stresom i percepcija organizacijske pravednosti značajni prediktori sagorijevanja na poslu.
Metode: Istraživanje je obuhvatilo 122 ispitanika. Korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik demografskih podataka, Upitnik izgaranja na poslu Christine Maslach (2012) – Upitnik za stručnjake pomagačkih zanimanja, Upitnik o načinima suočavanja sa stresom Folkman i Lazarus (2011), Skala percipirane organizacijske pravednosti.
Rezultati: Nije pronađena statistički značajna povezanost između dimenzija sagorijevanja na poslu i dobi, obrazovanja, te bračnog statusa. Interakcijska pravednost je statistički značajno negativno povezana s depersonalizacijom. Rezultati hijerarhijske regresijske analize su pokazali kako su značajni negativni prediktori depersonalizacije strategija suočavanja sa stresom konfrontacijom i interakcijska pravednost, dok je statistički značajan prediktor emocionalne iscrpljenosti roditeljstvo. Konačno, pozitivni prediktori osobnog postignuća su dob i spol, a negativan prediktor je strategija samokontrole.
Zaključak: Iako doprinos svih skupina varijabli uključenih u regresijsku analizu nije statistički značajan, utvrđeno je nekoliko samostalnih statistički značajnih prediktora različitih dimenzija sagorijevanja na poslu, a to su: spol, dob, roditeljstvo, strategija suočavanja sa stresom konfrontacijom i samokontrola te interakcijska pravednost.
Ključne riječi
Stres; demografske varijable; strategije suočavanja sa stresom; sindrom sagorijevanja; organizacijska pravednost
Hrčak ID:
232913
URI
Datum izdavanja:
31.12.2019.
Posjeta: 1.512 *