Skoči na glavni sadržaj

Hrana u zdravlju i bolesti : znanstveno-stručni časopis za nutricionizam i dijetetiku, Vol. Specijalno izdanje No. 11. Štamparovi dani, 2019.

Sažetak sa skupa

BURNOUT MEDICINSKIH DJELATNIKA

Petra Obadić ; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Ivan Mlakar ; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 581 Kb

str. 36-36

preuzimanja: 309

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 411 Kb

str. 37-37

preuzimanja: 151

citiraj

Sažetak

Uvod: Burnout kao psihosomatski sindrom prepoznaje se u poslovima s prisutnom visokom i dugotra-jnom izloženošću stresu, kakvi su često uvjeti rada u zdravstvu, a očituje se simptomima depresije, anksioznosti, smanjene zadovoljnosti poslom te smanjenom lojalnosti prema organizaciji u kojoj rade. Očituje se trima dimenzijama: emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i smanjenje osobnog postig-nuća.
Cilj: Napraviti sistematični prikaz studija o prevalenciji i povezanosti burnouta s povećanom izloženosti stresu u medicinskoj struci, publicirano prije 1.10.2018.
Metode: Pretraživanje studija o prevalenciji i faktorima povezanim s burnoutom u medicinskih djelat-nika preko MEDLINE/PubMed.
Rasprava: U istraživanjima burnouta najčešće se koristi upitnik o psihološkom izgaranju (Maslach Burnout Inventory). Međunarodna istraživanja pokazuju da je prevalencija burnouta u medicinskih djelatnika 67,0% (122/182). Komponente burnouta su zastupljene na sljedeći način: emocionalna is-crpljenost 72,0% (131/182), depersonalizacija 68,1% (124/182) i nisko osobno samopostignuće 63,2% (115/182). U Hrvatskoj je provedena studija s rezultatima emocionalne iscrpljenosti 43,6% (125/286), depersonalizacije 33,5% (96/286), nedostatka osobnog samopostignuća 49,1% (140/286). Značajno velik burnout nađen je u medicinskih djelatnika koji se bave HIV/AIDS pacijentima, osobito u kompo-nenti emocionalne iscrpljenosti i depersonalizaciji. Burnout sindrom detektabilan je i u pojedinim strukama medicine: hitna medicina, ginekologija, neurologija, pedijatrijska intenzivna. Burnout sindrom može negativno utjecati na kvalitetnu skrb za pacijenta te se ukupni troškovi skrbi povećavaju.
Zaključak: Planovi bolnica za sprječavanje burnout sindroma učinkovito bi smanjili prevalenciju i osig-urali bolju zdravstvenu zaštitu medicinskih djelatnika.

Ključne riječi

burnout; prevalencija; stres; medicinski djelatnici

Hrčak ID:

232963

URI

https://hrcak.srce.hr/232963

Datum izdavanja:

31.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.397 *